Nepotpuni biznis planovi koče IPARD

Foto: AgroFin

Veliki broj zahteva odbijen zbog neispunjavanja opštih i specifičnih kriterijuma prihvatljivosti

Peto zasedanje Odbora za praćenje i sprovođenje IPARD programa, na nedavno završenom 86. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, svakako je bio najznačajniji sajamski skup na kojem su sumirani rezultati svih pet dosadašnjih poziva, a istovremeno najavljeno je raspisivanje dva nova do kraja godine. Posebnu pažnju izazvalo je izlaganje Biljane Petrović, direktorke Uprave za agrarna plaćanja (UAP) Ministarstva poljoprivrede koja, uz Upravljačko telo, operativno vodi IPARD program.

U uvodnom delu izlaganja Petrovićeva je podsetila da je, od decembra 2017. godine do sada, objavljeno pet javnih poziva. Nakon skupa, direktorka UAP je za Agrofin dala konkretne pojedinosti i detalje vezane za sve dosadašnje pozive.

-Ukupno je pristiglo 736 zahteva na svih pet poziva. S obzirom na sve okolnosti i nedoumice koje su pratile sam start IPARD programa, ovaj odziv potencijalnih korisnika sredstava smatramo odličnim, rekla je Petrovićeva za naš portal, uz ocenu da je, uprkos izvesnom skepticizmu, IPARD među poljoprivrednicima u Srbiji ipak prepoznat kao instrument za jačanje konkurentnosti.

Direktorka Uprave za agrarna plaćanja istakla je da je na prva dva poziva Mere 1 IPARD-a, koja se odnose na investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, pristiglo 478 zahteva. Poljoprivrednici su uglavnom konkurisali za podsticaje za traktore, opremu i mehanizaciju, kao i izgradnju objekata i skladišnih kapaciteta.

-Nakon detaljne obrade i provere u prvom pozivu usvojeno je 20, a u drugom 84 zahteva, čija ukupna zahtevana vrednost dostiže 5,7 miliona evra. Zaključno sa 11. majom 2019. godine, za zahteve u drugom pozivu, korisnicima je isplaćeno 285.733 evra, rekla je Petrovićeva i dodala da je u trećem pozivu, takođe iz Mere 1, stigao 151 zahtev. Ti zahtevi su sada, obzirom da je poziv okončan 9. januara, u procesu obrade.

Sumirajući učinak sva tri poziva za Meru 1, direktorka je ukazala na brojne izazove u radu Uprave za agrarna plaćanja koji su bili opterećujući faktor u rešavanju podnetih zahteva od strane poljoprivrednika.

-Gotovo svi administrativno su bili nepotpuni, a najveći broj zahtevanih dopuna od potencijalnih korisnika odnosio se na poslovne planove i ponude. Takođe, veliki broj zahteva odbijen je zbog neispunjavanja opštih i specifičnih kriterijuma prihvatljivosti, rekla je Petrovićeva uz napomenu da su pojedini zahtevi bili pozitivno rešeni, ali su aplikanti odustali od traženih sredstava nezadovoljni rešenjem o odobravanju projekta.

Dva poziva iz Mere 3 odnosila su se na zahteve za modernizaciju opreme za preradu i pakovanje proizvoda, prerađivačkih kapaciteta u sektorima meso i mleko, za koje je opredeljeno nešto više od 10 miliona evra.

-U prvom pozivu, objavljenom u novembru 2018. pristiglo je 26 zahteva, a zahtevani iznos sredstava premašio je 11 miliona evra. Usvojena su samo tri zahteva, a odobreni iznos podrške iznosi 439.492 evra. U drugom pozivu Mere 3 broj podnetih zahteva je 81, od čega je trenutno 68 u procesu obrade, osam je već odbijeno a šest aplikanata je u međuvremenu odustalo, navela je Petrovićeva i objasnila da su se u svim ovim zahtevima pojavili problemi sa poslovnim planovima i ponudama za specifične custom-made linije koje stižu iz inostranstva, zbog čega je, kako bi se sprečila manipulacija, zatražena ekspertiza stručnjaka Fakulteta tehničkih nauka koja se odnosi na izračunavanje cena.

Petrovićeva je na kraju zaključila da, bez obzira na sve teškoće koje prate sprovođenje IPARD programa, posebno nepoverenje poljoprivrednika u procedure, ima mesta za optimizam. Broj aplikacija na dosadašnjih pet poziva nije veliki, ali je Uprava za agrarna plaćanja uspela da dve trećine zahteva već obradi, pa se, kako je naglasila, uskoro mogu očekivati i prve isplate. Pozitivno je svakako i to što su u program „ubačeni“ sektori proizvodnje jaja i vina. Od jeseni će uslediti i apliciranje za meru Agroturizam, što će sigurno doprineti da broj zainteresovanih za sredstva IPARD programa poraste.

-Samim tim veća je i šansa da se iskoristi što više od odobrenih 175 miliona evra koje nam je Evropska komisija dodelila kao zemlji kandidatu za članstvo u EU za jačanje kapaciteta u poljoprivredi, zaključila je direktorka Uprave za agrarna plaćanja.