Građevinsko zemljište „zamenilo“ oranice

Foto: Pixabay

Poreska uprava rešavaće svaku pojedinačnu žalbu poljoprivrednika. Porezi zbog promene namene zemljišta veći i 120 puta

Može li se od gajenja kupusa na jednom hektaru ostvariti profit od 150.000 dinara? Gradske vlasti Novog Sada, kako stvari stoje, veruju da je i to moguće, pa su oranice, na kojima već generacijama Futožani gaje svoj u svetu poznati kupus, „preveli“ iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište. To je, automatski, donelo i povećanje poreza, koji po hektaru dostiže i 150.000 dinara. Ova, u najmanju ruku, nelogična odluka, međutim, „stigla“ je i do gradonačelnika Miloša Vučevića, koji je najavio kako će taj problem biti rešen, i to tako što će Poreska uprava razmatrati svaki pojedinačni slučaj povećanog poreza.

Na nepravilnost sa povećanjem poreza, inače, prvo je ukazalo upravo Udruženje „Futoški kupus“, koje okuplja proizvođače ovog povrća koje je prvo dobilo zaštićeno geografsko poreklo. U građevinsku zonu, kako objašnjava Miroljub Janković, jedan od osnivača ovog udruženja, ušla je čak petina od 5.000 hektara sertifikovanog zemljišta za proizvodnju svetski poznatog futoškog kupusa.

– Futožani su pre nekoliko vekova porez plaćali baš u kupusu, a sad nam gradske odluke ne dozvoljavaju da gajimo povrće koje nas je unelo na geografske karte – ne krije nezadovoljstvo Janković. – Uložili smo mnogo truda, vremena, a i para u to da dobijemo sertifikat o geografskom poreklu. Pitam se, da li je to pravi način da se pomogne poljoprivredi, posebno posle onako teške, sušne godine iza nas…

Njegov kolega Živan Kolarov, takođe povrtar iz Futoga, trebalo bi, po najnovijim rešenjima, da plati porez od čak 150.000 dinara po hektaru. Kako kaže, taj problem deli još mnogo njegovih komšija, jer se čak 80 odsto Futožana bavi poljoprivredom, a sada se, umesto cene od 41 dinar po kvadratnom metru, koliko se uzimalo kao poreska osnovica, sada kvadrat „računa“ 5.072 dinara.

– Nisam jedni čiji je porez veći gotovo 120 puta – kaže Kolarov. – Računao sam, ako gajim soju koja je poslednjih godina najprofitabilniji ratarski usev, i ako dobijem odličan prinos od tri tone po hektaru, mogu da njenom prodajom dobijem bruto zaradu od oko 120.000 dinara po hektaru. Čak i kad ne računam troškove semena, đubriva, zaštite i obrade zemljišta, u minusu sam 30.000 dinara po hektaru. Za 10 hektara dug državi je veći od 1,5 milion dinara. Pitam se ko to može da zaradi samo od poljoprivrede…

Sa druge strane, međutim, Miloš Vučević, gradonačelnik Novog Sada, objašnjava kako poljoprivrednici iz okoline Novog Sada čije je zemljište iz poljoprivrednog prevedeno u građevinsko, neće plaćati i do 120 puta uvećan porez. Svaki od poljoprivrednika koji smatra da je oštećen ovakvim rešenjem, trebalo bi, kaže Vučević, da se javi u gradsku Poresku upravu, gde će se, na osnovu činjenica i dokumentacije, naći adekvatno rešenje.

Miloš Vučević, Foto: Grad Novi Sad

– Nisu samo Futožani imali taj problem, tu su i poljoprivrednici iz Veternika, Begeča, pa i iz dela Čeneja, ali, naravno, imamo rešenje za ovaj problem, i već smo insistirali u Poreskoj upravi da pozovu poreske obveznike, i da se uz sve dokumente tačno utvrdi da li je to i dalje poljoprivredno zemljište na kojem nema objekata – jasan je Vučević. – Ako je u pitanju jedna njiva između kuća onda je neopravdano da se porez umanji jer je vlasnik u mogućnosti da ga valorizuje kao građevinsko zemljište. Ako su na celom potezu samo njive, onda je jasno da tu nema mesta uvećanju poreza.

Vučević, međutim, ukazuje i kako grad mora da se širi, i kako se, na osnovu raznih inicijativa, a i urbanističkih planova, razvija u pravcima koji su nekada bili poljoprivredno zemljište. Na ovim, nekadašnjim njivama, navodi Vučević, dižu se stambeni, poslovni, ili stambeno-poslovni objekti, ali, ponekad se desi da neko ostane sa poljoprivrednim zemljištem, koje se našlo u građevinskoj zoni.

– Nemamo interesa da nerealno visokim porezima uništavamo poljoprivrednike, tim pre što, kada se gleda kompletan gradski budžet, nije veliki prihod za grad – navodi Vučević. – Nije nam u cilju da imamo loše namere prema našim sugrađanima.


JAVNI OBJEKTI

Foto: Google maps

Rešenje za umanjenje poreza, kako kaže Vučević, posebno se mora tražiti za one poljoprivrednike na čijem zemljištu se planiraju infrastrukturni ili javni objekti.

– Za njih, takođe, ne sme da bude povećanja poreza, jer oni svoje zemljište neće moći da prodaju kao građevinsko – objašnjava Vučević. – Samim tim, još jednom apelujem na poljoprivrednike koji smatraju da su oštećeni, da se jave poreskoj upravi, da izjave žalbe i prigovore, jer se peticijama i protestima ništa neće promeniti.