Dogovora otkupljivača malina nije bilo

Proizvodnja malina u Srbiji (u 000 tona), *procena za 2017. godinu, Izvor: RZS

Predmet analize Komisije za zaštitu konkurencije bilo je prikupljanje i obrada podataka o proizvodnji, otkupu, uvozu i izvozu malina i utvrđivanje okolnosti pod kojima su otkupljivane maline roda 2017

Prošlogodišnja berba malina, dobila je epilog. Tačku na berbu ovog našeg izvozno najatraktivnijeg voća, mesecima pošto su berači izašli iz malinjaka, stavila je Komisija za zaštitu konkurencije, koja je zaključila da vlasnici hladnjača u centralnoj Srbiji nisu postupali kao monopolisti.

Ovakvu odluku, Komisija je donela posle sprovođenja analize uslova konkurencije na tržištu otkupa i izvoza malina na teritoriji Republike Srbije, a sama analiza je usledila kao posledica mnogobrojnih protesta malih proizvođača malina, koji se, do sada, nisu oglašavali povodom ovog zaključka.

– Analiza je sprovedena sa ciljem da se ispita postojanje osnovane pretpostavke o postojanju povrede konkurencije na tržištu otkupa malina od strane otkupljivača – hladnjačara – jasni su u Komisiji. – Na osnovu ove analize u skladu sa svojom nadležnošću, mogli smo da pokrenemo ispitni postupak po službenoj dužnosti.

Sam predmet analize, koja je urađena na više od 20 strana, kako kažu u Komisiji, bilo je prikupljanje i obrada podataka o proizvodnji, otkupu, uvozu i izvozu malina i utvrđivanje okolnosti pod kojima su otkupljivane maline roda 2017. U cilju sprovođenja analize, od nadležnih institucija su prikupljeni podaci o uvozu i izvozu malina u periodu od 2010. do 2017. godine. Na osnovu dostavljenih podataka identifikovani su najveći izvoznici malina, kojima se Komisija obratila posebnim zahtevom za dostavljanje podataka i informacija.

Tako se, na primer, u analizi navodi da 95 odsto domaće proizvodnje malina ide u izvoz, dok ostatak apsorbuje domaće tržište. Takođe se, međutim, navodi i da je, kada se uporede zvanični statistički podaci o proizvedenim i izvezenim količinama na godišnjem nivou, zaključno sa 2013. godinom izvoz je činio oko 90 odsto proizvodnje, da bi u godinama koje su usledile u odnosu na domaću proizvodnju izvoz bio veći za oko 50 odsto. Ovakav disbalans između izvoza i proizvodnje, objašnjava se u analizi, može biti posledica dva faktora. Jedan je da zvanična statistika verovatno potcenjuje domaću proizvodnju, čemu u prilog idu i podaci Svetske organizacije proizvođača malina, prema kojima Srbija godišnje proizvede i do 78 odsto više nego što to pokazuju statistički podaci, dok je drugi da sve veći broj izvoznika, pored otkupa domaće sveže maline kupuje i duboko zamrznute maline iz uvoza, koje zatim plasira na inostranom tržištu.

Izvoz malina (u kg), 2010-2017*

Analiza takođe kaže kako se, prema podacima Uprave carina, malina pretežno izvozi u smrznutom stanju, i to oko 95 odsto, pri čemu se najveće količine izvoze u zemlje Evropske unije – Nemačku, Francusku, Belgiju, Holandiju, Veliku Britaniju, Austriju, Italiju i SAD. Nemačka i Francuska su su najveći kupci srpskih malina i izvoz u ove dve zemlje čini više od 50 odsto ukupnog izvoza.

U izvozu se, stoji u analizi, pojavljuje više od 170 privrednih subjekata, od kojih prva četiri skupa čine 25 do 30 odsto ukupnog izvoza, dok prvih osam čini 37 do 44 odsto ukupnog izvoza, a prema podacima za 2015, 2016. i prvih deset meseci 2017. godine, najznačajniji izvoznik malina je preduzeće „Altiva“ iz Beograda, čija je pretežna delatnost proizvodnja sokova od voća i povrća. Ovo preduzeće izvozi pretežno u Nemačku i Francusku i njegov izvoz je činio oko 10 odsto celokupnog izvoza malina u celom posmatranom periodu.

Među prva četiri izvoznika pojavljuju se još i kompanija „Stanić“ iz Arilja, “Sirogojno Company” iz Sirogojna i „Crops & Partners“ iz Beograda, čiji se pojedinačni udeli u izvozu kreću između četiri i sedam odsto.

Prema podacima koje je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, prosečna izvozna cena smrznutih malina bila je u posmatranom periodu nešto iznad prosečne izvozne cene malina i u 2016. godini i iznosila je 2,60 evra po kilogramu, dok je prosečna izvozna cena svežih malina u posmatranom periodu bila niža za 30 do 40 odsto od prosečne izvozne cene smrznutih malina i u 2016. godini iznosila je 1,78 evra po kilogramu. U prvih deset meseci 2017. godine, došlo je do pada prosečne izvozne cene malina, pa je prosečna izvozna cena svežih malina niža za 31 odsto, a smrznutih malina za 14 odsto u odnosu na 2016. godinu. To je rezultiralo time da prosečna izvozna cena malina u 2017. godini iznosi 2,18 evra po kilogramu, što je za 15 odsto niže u odnosu na prethodnu godinu.

Prosečna izvozna cena malina, svežih, smrznutih i ukupno (EUR/kg)

Komisija takođe navodi kako je, na osnovu podataka o otkupnim cenama roda 2017. godine koje su dostavili učesnici na tržištu, konstatovano da se iste razlikuju u zavisnosti od sorte malina, momenta otkupa (jutarnja, skuplja, i popodnevna, jeftinija predaja) i predajnog mesta (otkupno mesto ili hladnjača), kao i od toga da li se malina otkupljuje od pravnog ili fizičkog lica. Pojedini otkupljivači posebnom odlukom o dnevnoj ceni predviđaju i otkupne cene za drugu i treću klasu, dok se cena prevoza do hladnjače, doplata za malinu predatu pre podne i popodne kao i doplata za neprepunjene gajbice naknadno određuju. Takođe, otkupna cena se tokom perioda otkupa prilagođava situaciji na tržištu, te na kraju sezone može biti viša ili niža od cene na početku berbe.

– Iz svih navedenih razloga, dostavljeni podaci nisu ukazivali na postojanje
jedinstvene otkupne cene malina – kažu u Komisiji. – Na osnovu svih prikupljenih i analiziranih podataka i informacija, samim tim, nismo mogli da izvedemo zaključak o postojanju poremećaja na tržištu otkupa malina roda 2017. godine, koji bi mogli biti rezultat sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja konkurencije od strane učesnika na tom tržištu.


PROBLEMI

Analiza je, navode u Komisiji, takođe ukazala na brojne probleme sistemske prirode sa kojima se sučeljavaju kako proizvođači, tako i otkupljivači malina. Ovakvi problemi, jasni su u Komisiji, zahtevaju angažovanje svih relevantnih institucija na pronalaženju dugoročnog i održivog rešenja, kako se opstanak ove veoma važne grane voćarstva, koja donosi značajne prihode od izvoza, ne bi doveo u pitanje.


KOMENTARI

Komisija se, takođe, zahvalila svim učesnicima na tržištu koji su u vreme izrade analize uslova konkurencije uredno dostavili tražene podatke i istovremeno poziva učesnike i ostalu stručnu javnost da upute svoje komentare na izveštaj, na e-mail: office.kzk@kzk.gov.rs sa napomenom: Komentar na analizu tržišta malina.

Kompletnu analizu tržišta otkupa i izvoza malina u 2017. godini možete da pročitate ovde.