Cene na berzama u periodu od 29.01. do 2. februara i promet u januaru 2018.

Najvažnije iz protekle nedelje: pad prometa, dešavanja na svetskim berzama + kretanje cena u januaru

PROMET ROBA NA PRODUKTNOJ BERZI

Sam kraj januara i početak februara na Produktnoj berzi donosi više nego prepolovljen promet, kako količinski tako i vrednosno. Uzrok pre svega pronalazimo u vrlo maloj tražnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Protekle nedelje prometovano je 1.150 tona robe, čija je finansijska vrednost iznosila 21.260.000,00 dinara. U odnosu na prethodnu sedmicu količinski obim prometa je manji za 64,54%, dok je finansijska vrednost prometovane robe niža za 65,27%.

Kukuruz i u protekloj nedelji dominira u trgovanju. Cena kukuruza standardnog kvaliteta bila je 16,70 din/kg bez PDV-a, što je rast od 0,24% u odnosu na prethodnu nedelju. Drugu polovinu nedelje obeležilo je potpuno odsustvo tražnje.

Pšenicom se u prethodnoj nedelji trgovalo u količini od 200 tona. Cena se kretala u zavisnosti od ponuđenog kvaliteta od 17.30-17.60 din/kg bez PDV-a. Slično kao i kod kukuruza, cena se nalazi u padu. Sredinom nedelje je ponuđena cena od 17.00 din/kg bez PDV-a za pšenicu bez jasno izraženih parametara, ali kupaca nije bilo. Izvlači se zaključak da su kupci vrlo oprezni u nabavci očekujući dalji pad s obzirom na potpuno odsustvo ino tražnje, s jedne strane, a s druge strane računaju na povećane setvene površine pod ovom kulturom.

Zrno soje beleži protekle nedelje potpuno odsustvo trgovanja. Poput kukuruza i pšenice, i kod ove kulture beležimo smanjenu tražnju. Krajem nedelje beležimo ponudu na nivou 46.80 din/kg bez PDV-a, ali kupaca nije bilo.

Pregled ponuđenih i zaključenih količina, kao i raspon ponuđenih i zaključenih cena poljoprivrednih proizvoda u posmatranom periodu, dati su u sledećoj tabeli:


PRODEX

Berzanski index PRODEX je na dan 02.02.2018. godine bio na nivou od 207,60 indeksnih poena, što je na nivou vrednosti s kraja prethodne nedelje.


SVETSKO TRŽIŠTE

Cene poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedelji na vodećim robnim berzama:

U Čikagu u odnosu na prethodnu nedelju, pšenica je poskupela 3,82%, a kukuruz je poskupeo 1,80%.

Nedostatak vlage u glavnim oblastima ozime pšenice uticao je na kretanje cene pšenice.

U Čikagu u odnosu na prethodnu nedelju, soja je pojeftinila 0,73%, a sojina sačma je pojeftinila 1,88%.

Pritisak konkurencije brazilske soje odrazio se na kretanje cene soje.

U Budimpešti u odnosu na prethodnu nedelju, kukuruz je pojeftinio 0,01%.

U Parizu u odnosu na prethodnu nedelju, pšenica je pojeftinila 0,16%, a kukuruz je pojeftinio 0,33%.

Jak evro u odnosu na dolar doveo je do korekcije cena roba u Parizu.

Dodatno, konkurencija argentinske i crnomorske pšenice na međunarodnom tržištu, takođe vrši pritisak na cenu pšenice.

OBIM I STRUKTURA PROMETA NA PRODUKTNOJ BERZI U JANUARU 2018. GODINE

Najbolja reč koja opisuje klimu koja je vladala među tržišnim učesnicima tokom januara 2018. je „zabrinutost“. Gotovo svi, od proizvođača pa do izvoznika i prerađivača, sa razlogom dele ovo osećanje. Ionako nelikvidno tržište, sa slabom domaćom potrošnjom, sve se više suočava sa problemom izvoza. Tu ne mislimo samo na trenutni, sezonski, problem pada proizvodnje, nego na sve jaču konkurenciju na crnomorskom slivu, gde su srpske žitarice i uljarice imale najbolji „ventil“ za izvoz tržišnih viškova. Takođe, izvoz uljarica ka zemljama EU može biti sve problematičniji jer naša roba nema EU poreklo, koje je neophodno prilikom daljeg plasmana evropskih proizvoda.

Uslovi da se situacija poboljša su vremenske prilike, na koje ne možemo uticati, i ozbiljna strategija razvoja tržišta agrara. Tu ne mislimo samo na proizvodnju, nego i na plasman, promet, izvoz, sivo tržište, tj. celokupni tržišni ambijent. Jedan od tih elemenata, berzansko trgovanje, „Produktna berza“ nastoji da reši i da da svoj doprinos u sigurnosti i prometu berzanskih roba. Takođe, berza će u predstojećem periodu učiniti sve da doprinese i pomogne u donošenju rešenja za ostale probleme koji su vezani za tržište, a koji kompanijama predstavljaju prepreke u daljem poslovanju.

Iako se za prvu polovinu tekuće godine prognozira pad ukupnog prometa na srpskom tržištu poljoprivrednih proizvoda, januar mesec nas je, bar što se tiče berzanskog trgovanja, za sada demantovao. Ukupno je prometovano 6.792,9 tona robe, što je za 10,2% rast u odnosu na prethodni mesec, odnosno za 78% više u odnosu na isti mesec prethodne godine. Finansijski obim prometa je iznosio 142.239.104,00 dinara (+17,2%m/m, +50,0% g/g).

Kukuruz

Gotovo dve trećine prometa se odnosilo na kukuruz. Cena ove žitarice je oscilirala u veoma uskom opsegu, između 16,50 i 16,80 dinara bez PDV-a. Iako se donji prag cenovnog opsega spustio u odnosu na decembar, ponderisana cena je iznosila 16,74 dinara (18,42 din/kg sa PDV-om), što je u odnosu na prethodni mesec neznatna promena od +0,1%.

Pšenica

Za razliku od kukuruza, cena pšenice je zabeležila pad, čemu je pre svega doprineo pad potražnje. Cena hlebnog žita je pre svega varirala u odnosu na kvalitet prometovanog zrna. Pšenica sa 11% proteina je prometovana po minimalnoj ceni od 17,30 dinara, dok je ona sa 13% proteina krajem meseca prometovana po 17,60 dinara. Ponder za januar iznosi 17,52 dinara (19,27 din/kg sa PDV-om) i predstavlja pad na mesečnom nivou od -1,35%.

Soja

Iako je ova uljarica u izuzetnoj meri pogođena sušom ove godine, što se tiče plasmana, velike izvozne kuće joj predviđaju značajno svetliju budućnost u odnosu na kukuruz ili pšenicu. Zrno soje je tokom januara beležilo rastući trend, međutim statistički posmatrano cena je u proseku niža u odnosu na decembarsku. Zrno soje je jeftinije za 0,72%, a kilogram je koštao 46,86 dinara (51,55 din/kg sa PDV-om).

AN

Od ostalih roba trgovalo se mineralnim đubrivom AN na paritetu fco-kupac po ceni 27,90 dinara (30,69 din sa PDV-om).