ŽARKO GALETIN: Novost na srpskom tržištu agrara

Foto: Privatna arhiva

Primenom novog zakona Produktna berza će omogućiti sigurnu i pouzdanu trgovinu svim učesnicima na tržištu pod ravnopravnim uslovima

Poštovani čitaoče, ne znam da li ste prisutni u trgovanju na berzi akcija ili ne, ali evo, na osnovu mojih saznanja, saopštiću Vam jedan podatak. Ako niste znali, oko 99% malih ulagača na svetskim finansijskim berzama, praktično ništa ne zna o tome kakve akcije poseduju i čime se kompanije čije oni akcije poseduju, uopšte i bave. Akcije se kupuju uglavnom na osnovu matematičke analitike o kretanju tih akcija na berzi i predviđanja o njihovoj budućoj vrednosti. Vlasnici u suštini nemaju nikakav lični stav o kompaniji koja je te akcije emitovala i ne tiče ih se ništa više o toj kompaniji osim da im njene akcije u nekom trenutku donose dobru zaradu.

A šta ćemo sa robnim berzama? Neko će reći da investitori na terminskom tržištu fjučersa takođe imaju indiferentan odnos prema tržišnom materijalu koji je u osnovi ove hartije, sve dok im on donosi zaradu na terminskom tržištu.

Hajdemo sada još korak dalje: šta se dešava sa SPOT robnim berzama, kao što je berza u Novom Sadu? Za razliku od prethodnih učesnika u berzanskim transakcijama, naš vlasnik robe i te kako je vezan za robu koju poseduje i koju je uglavnom i sam proizveo. Upravo iz tih razloga, naš učesnik na tržištu želi da dobije pravičnu cenu bez ucenjivanja raznih nakupaca i otkupljivača koji bi, koristeći svoj tržišni položaj, obezvredili vrednost proizvoda u koji je vlasnik uložio svoje znanje, trud i novac.

Da li je uopšte moguće da se uspostavi jedno pošteno i javnim pravilima uspostavljeno tržište? Moguće je. U stvari, kreiranje jednog takvog tržišta na SPOTU se nameće kao imperativ, a ne kao obaveza koju nam je nametnula recimo Evropska unija ili na kojoj insistira Svetska trgovinska organizacija. Urediti tržište je pre svega naša potreba. Ako bar imalo hoćemo da zaštitimo našeg poljoprivrednika ili – zašto da ne – i trgovce poljoprivrednim proizvodima, moramo u naš tržišni sistem implementirati tri osnovna principa: sigurnost, transparentnost i kompatibilnost. Da budemo sasvim precizni, pojasnićemo svaki od ova tri principa.

SIGURNOST. Zamislite samo kakva je to relaksacija za oba učesnika u jednoj trgovinskoj transakciji kada prodavac sa sigurnošću zna da će mu roba po dogovorenim uslovima biti plaćena, a sa druge strane da je kupac siguran da će mu se isporučiti roba u dogovorenoj količini, tačno zahtevanog kvaliteta. Polaganjem depozitnih sredstava na namenski račun berze u zavisnosti od veličina posla i obavljanjem transakcije preko berzanskog prolaznog računa, ovaj princip je u potpunosti zastupljen. Naravno, depozitna sredstva po realizaciji posla se vraćaju učesnicima.

TRANSPARENTNOST. Čitav posao se odvija javno, po unapred predviđenoj proceduri, a cena se otkriva, odnosno objavljuje tek kada je posao zaključen. Vrlo bitna stvar u ovoj proceduri jeste u stvari koja je to cena koja se objavljuje. Naime, to je upravo postignuta cena u konkretnom berzanskom poslu, svedena na jedinstven, unificiran paritet i kvalitet, kako bi cena u svakom zaključenom poslu bila međusobno uporediva i referentna za jedinstveni tržišni prostor Srbije.

KOMPATIBILNOST. Uspostavljeno tržište u osnovi ima opšteprihvaćene evropske i svetske standarde i u pogledu utvrđivanja kvaliteta robe i u pogledu INCOTERMS standarda kada se radi o isporuci robe. Na ovaj način objavljena cena je potpuno uporediva i kompatibilna sa cenama na međunarodnom tržištu i kao takva svakako služi pre svega našim izvoznicima da formiraju konkurentnu cenu za izvozne poslove.

Konačno, koliko smo mi daleko od modela trgovanja koji bi obezbedio primenu ovih principa? U ovom trenutku, rekao bih da nismo daleko. U stvari, sasvim smo blizu. Svoj optimizam temeljim na sasvim realnim pretpostavkama. Naime, dobili smo nov Zakon o robnim berzama, imamo instituciju koja već 60 godina baštini berzanski način trgovanja i koja je potpuno i kadrovski i tehnički spremna da implementira nov zakon. Najzad, imamo sasvim dovoljnu tzv. “dubinu tržišta”, odnosno tržišne učesnike spremne da prihvate nov sistem trgovanja.

Za kraj, samo jedna praktična napomena, odnosno računica za ona gazdinstva koja su van sistema PDV-a, a verujem da ih je većina takvih. Ako ste, na primer, preko berze u Novom Sadu kotirali prodaju vaše pšenice po ceni od 18,00 din/kg: Uz sve već navedene mehanizme zaštite integriteta tržišta, odnosno tržišnih učesnika, kupac koji je saglasan sa ovakvom ponudom to će potvrditi nalogom kupovine i to sa cenom od 18,00 din/kg bez PDV-a plus pripadajuća poreska nadoknada od 8%, što je ukupno 19,44 din/kg, koliko će biti isplaćeno prodavcu, odnosno poljoprivredniku. Dakle, uz sve sigurnosne sisteme u berzanskoj trgovini, naš poljoprivredni proizvođač će dobiti cenu od 19,44 din/kg. Naravno, kupac tih 8% poreske nadoknade ima u svom poreskom odbitku, pa njega ova transakcija košta 18,00 din/kg. Svi su na dobitku, a naš paor je konačno stavljen u ravnopravan položaj sa ostalim tržišnim takmacima. Cena će biti objavljena u skladu sa pravilima berze.

Da sumiramo: primenom novog zakona Produktna berza će omogućiti sigurnu i pouzdanu trgovinu svim učesnicima na tržištu pod ravnopravnim uslovima. Već sama kotacija na berzi usled javno uspostavljenog i transparentnog načina funkcionisanja ovog tržišta predstavlja dokaz o pouzdanosti kompanije, odnosno RPG-a, čija je roba primljena na “berzansku tablu” i na taj način daje signal ostalim učesnicima da se radi o sigurnom partneru.

Autor: Žarko Galetin, agroekonomski analitičar (FEECONS 021)