Meteo stanice štite zemljište i čuvaju rod

Foto: Pixabay

Sombor, Inđija, Vrbas, Bačka Topola i Subotica prve su lokalne samouprave u Vojvodini koje su počele sa upotrebom softvera za digitalno upravljanje državnim zemljištem

Poznato je da se više od 45 odsto ukupne teritorije Srbije koristi kao poljoprivredno zemljište. Od toga je 515.000 hektara zemljišta u državnoj svojini kojim, sa organizovanim zakupom, upravljaju lokalne samouprave. Od ukupnog zemljišta koje se daje na zakup, 65 odsto površina nalazi se u Vojvodini. Dosadašnja praksa kao i urađene analize korišćenja zakupljenih površina pokazale su da zakupci državne zemlje, usled nedostatka pravovremenih informacija, nanose dosta štete kvalitetu zemlje kao strateškom prirodnom resursu.

Da bi se koliko-toliko zaustavilo propadanje i erozija zemljišta, Nacionalna alijansa za ekonomski razvoj (NALED) inicirala je da Sombor, Inđija, Vrbas, Bačka Topola i Subotica budu prve lokalne samouprave u Vojvodini koje su dobile najsavremenije meteo-stanice.

Ove lokalne samouprave su, podsetimo, među prvima u pokrajini počele sa upotrebom softvera za digitalno upravljanje zemljištem, a meteo stanice su samo nadogradnja u sistemu.

Meteo stanice, kako je objašnjeno, instalirane su u okviru projekta „Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem“. Projekat koji sprovode NALED i Telegroup, uz podršku Nemačke razvojne saradnje (GIZ), deo je AgroLIFE platforme za efikasnije planiranje i upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom na zakupljenom zemljištu u državnoj svojini kojim upravljaju lokalne samouprave.

AgroLIFE softver, koji je razvio Telegroup, omogućava lokalnim samoupravama automatizovano upravljanje, pregled i obradu svih podataka neophodnih za kvalitetno upravljanje zemljištem, kao i praćenje promena nastalih na parcelama. Set alata za planiranje, organizovanje i upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom obezbediće zakupcima državne zemlje veće prinose i ukupne prihode uz smanjenje troškova za gorivo i sredstva zaštitu useva i voćnjaka, rekao je Stefan Đurović, menadžer na projektu i dodao da će se daljim razvojem platforme doprineti efikasnijem korišćenju obradivog zemljišta u vlasništvu države.

Svrha meteo stanica, kako su naveli stručnjaci NALED-a i Telegrupe, jeste da poljoprivrednicima omoguće da dobiju podatke u realnom vremenu o mikroklimatskim uslovima i predviđanje vremenskih prilika sa preciznošću od 90 odsto. One će, preko SMS poruka koje se, u slučaju potrebe šalju na svakih deset minuta, upozoravati poljoprivrednike na vremenske (ne)prilike i do sedam dana unapred, a istovremeno i na stanje zemljišta i eventualno prisustvo bolesti. To će, posebno voćarima, olakšati da efikasnije i lakše prikupe neophodne informacije, preduprede i sačuvaju rod od posledica nevremena, biljnih štetočina i bolesti.

U zemljama Evropske unije meteo stanice trenutno se koriste najviše u Mađarskoj, a ništa manje i u Austriji i Italiji, najviše na velikim plantažama voća. Dosadašnja iskustva poljoprivrednika sa korišćenjem podataka dobijenih od meteo stanica veoma su pozitivna, s obzirom na doprinos znatnim uštedama u procesu proizvodnje i povećanju prinosa. Njihova primena u bliskoj budućnosti bez sumnje biće sve veća, a iskustva pet opština koje su krenule sa korišćenjem podataka meteo stanica, svakako će biti dragocena za sve buduće korisnike.

SENZORI OTKRIVAJU INSEKTE I ŠTETOČINE

Meteo stanice su sklop senzora koji omogućavaju kompjutersko praćenje određenih parametara – atmosferskih prilika, vazduha, stanje zemljišta… Za ratarske useve stanice se spuštaju u zemlju do nivoa 120 santimetara i uzorkuju vlažnost zemljišta i količinu mineralnog đubriva. Senzori koji su postavljeni iznad zemlje prate oblačnost, pravac i jačinu vetra, a istovremeno detektuju insekte i razne druge štetočine koji mogu da ugroze kvalitet useva i roda. Pravovremene signale koje senzori šalju poljoprivrednici maksimalno treba da iskoriste kako bi preduzeli neophodne mere zaštite zasejanih površina.