Uz oko 30.000 hektara u Srbiji, prvi čovek kompanije „Matijević“ obrađuje i oko 1.800 hektara oranica u EU – u Hrvatskoj. Uslovi rada u Hrvatskoj mnogo bolji, više subvencija i podsticaja…
Kada bih sada mogao da promenim, i da istu površinu koju obrađujem u Srbiji obrađujem u Hrvatskoj, gde bi mi bio kraj… – ovako, u razgovoru za „AgroFin“, o poslovanju u poljoprivredi priča Petar Matijević, prvi čovek kompanije „Matijević“. A kompetentnim za ovakvo poređenje, čini ga to što „Matijević agrar“ obrađuje više od 30.000 hektara oranica, a u Hrvatskoj se poljoprivredom bavi na oko 1.800 hektara, tako da je i u toj EU zemlji jedan od najvećih zemljoposednika.
AgroFin: Može li se porediti rad u poljoprivredi u Srbiji i u Hrvatskoj?
Petar Matijević: Porediti se, naravno, može, ali, mora se imati u vidu da je Hrvatska zemlja članica EU, istina, po bogatstvu tek pretposlednja, ispred Bugarske, ali, i pored toga u znatno boljoj poziciji nego Srbija. Samim tim, i uslovi poslovanja za poljoprivrednike u Hrvatskoj su mnogo bolji.
AgroFin: U kom delu poslovanja se to najviše primeti?
Petar Matijević: Pre svega u segmentu subvencionisanja. U Hrvatskoj na subvencije pravo ima svaki vlasnik poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na površine koje obrađuje, a i same subvencije su mnogo veće nego u Srbiji. U zavisnosti od useva, poljoprivrednik u Hrvatskoj dobija od 300 do 600 evra po hektaru. Najviše – 600 evra, dobija se za gajenje šećerne repe.
AgroFin: Poznato je da se u Hrvatskoj poljoprivrednicima odobrava nabavka „plavog“ dizela. Kakvi su uslovi za njegovu nabavku?
Petar Matijević: Po hektaru, poljoprivrednik može da dobije 100 litara dizel goriva, čija je cena oko 50 evro centi za litar. I ovo se, naravno, odnosi na sve koji obrađuju zemlju, bili oni mali ili veliki posednici…
AgroFin: Ima li Srbija neke prednosti u poljoprivredi, u odnosu na Hrvatsku?
Petar Matijević: Trenutno je, kada se poredi sa Hrvatskom, u Srbiji samo radna snaga jeftinija. Ni ta razlika, međutim, nije tako velika da bi mogla da „pokrije“ ostale benefite u Hrvatskoj. Čak je i zemljište u Srbiji skuplje nego u Hrvatskoj, i to za dve do tri hiljade evra po hektaru.
Pročitajte još:
Zašto plaćamo odvodnjavanje posle sušne godine
Pravilnik o podsticajima mladim poljoprivrednicima
Poljoprivrednici i uvoznici mehanizacije zadovoljni prodajom IMT-a
AgroFin: Vi se u Hrvatskoj bavite ratarstvom. Kakva su Vam iskustva sa ostalim granama poljoprivrede?
Petar Matijević: Poznato mi je da se u voćarstvu i povrtarstvu takođe može računati na ozbiljne podsticaje države, tako da, na primer, voćari, kada dižu nove zasade, mogu da računaju na povrat sredstava koje su uložili čak i do 90 odsto.
AgroFin: Kakva je politika podsticaja u oblasti nabavke poljoprivredne mehanizacije?
Petar Matijević: I tu je podrška države, verujem kroz razne fondove EU, velika. Povrat sredstava za nabavku novih mašina ide i do 50 odsto ukupne vrednosti nabavljenog traktora ili kombajna. Mi smo, konkretno, ove godine obnovili mašinski park u Hrvatskoj, i sada očekujemo povrat oko milion evra.
SAMO IZ EU
U Hrvatskoj su, kako objašnjava Matijević, uz radnu snagu, skuplja i sredstva za zaštitu bilja.
– Kada se tamo kupuju sredstva za zaštitu bilja, moraju da budu iz EU – objašnjava Matijević. – Samim tim, i cena im je viša nego u Srbiji.
BAR DA VRATE ULOŽENO
Bilo bi korektno, kada bi nam u Srbiji vratili bar deo poreza, i ostalih doprinosa koje dajemo, kroz razne vrste podsticaja. Mi, na primer, samo za gorivo plaćamo gotovo 70 odsto akciza, a da ne govorim o porezima na zemljište, i porezima kada prodajemo tovljenike, na primer – ističe Matijević. – Kada bi se bar deo tog novca vratio u poljoprivredu, bilo bi nam mnogo lakše.
NASTAVLJAM ULAGANJE
Kada bi u Hrvatskoj bilo više „slobodne“ zemlje, sigurno je da bih i dalje tamo ulagao – jasan je Matijević. – Ovako, nastavljam rad i ulaganje u Srbiji, kako bi što bolje unapredio sistem koji smo uspostavili, od njive do trpeze.