Cveće uzgajaju uz pomoć sojine slame

Zoran, Slobodan i Blaženka Blagojević, Foto: Privatna arhiva

Porodica Blagojević iz Ruskog Krstura dugo se bavila povrtarstvom, a u cvećarstvu našla formulu za uspešan porodični biznis

Porodica Blaženke i Zorana Blagojevića iz Ruskog Krstura, sela poznatog po proizvodnji paprika od autohtonog semena, izdvaja se od ostalih jer se jedina generacijski bavi proizvodnjom cveća, a istovremeno, po količini proizvodnje, spada među najveće cvećare u srednjoj Bačkoj. Njihovi sinovi Slobodan i Petar treća su generacija koja sa uspehom nadograđuje porodični biznis.

Blagojevići sade cveće na otvorenom kao i u zatvorenom prostoru. U svom vlasništvu poseduju jedan veliki staklenik i više plastenika, ukupne površine 3.500 kvadratnih metara. Staklenik u zimskim mesecima greju sojinom slamom jer im je, kažu, to najjeftinije.

-Savremena proizvodnja cveća danas je nezamisliva bez toplih objekata. To nam omogućava nemalu prednost u odnosu na konkurenciju jer sojinu slamu uvek možemo po povoljnoj ceni da nabavimo kako u samom selu, tako i u okolnim mestima kulske i vrbaske opštine, kaže Slobodan za AgroFin, otkrivajući da je sa ovom vrstom grejanja proizvodnja jeftinija čak i do 50 odsto.

Blagojevići ni sami ne znaju koliko vrsta cveća uzgajaju. Domaćica Blaženka kaže za naš portal da u proleće najbolje idu muškatle, petunije, primule, ciklame… dok sezonu, po pravilu, završavaju uoči novogodišnjih praznika sa, poslednjih godina veoma traženom, božićnom zvezdom.

Foto: Privatna arhiva

-Kupaca uvek ima, ali su cene zbog njihove slabije platežne moći već godinama manje-više na istom nivou. Na drugoj strani, kompletan repromaterijal uvozimo uglavnom iz Holandije koji i plaćamo prema kursu evra koji banke zaračunavaju više od ovlašćenih menjačnica, navodi Slobodan.

Kao i svim drugim proizvođačima i Blagojevićima je, zbog neuređenog tržišta, kudikamo lakše da cveće proizvedu nego da ga prodaju.

-Uglavnom sve se manje-više svodi na nakupce koji nam dolaze direktno „na noge“ i plaćaju na licu mesta. Istovremeno, svakodnevno smo sa svojim cvećem prisutni na tri pijace, u selu, Kuli i Vrbasu gde imamo organizovanu prodaju na iznajmljenim tezgama, odnosno prodavnicama, kaže Slobodan koji je zaposlen u Kuli, ali uvek nađe slobodnog vremena za rad da pomogne roditeljima i bratu u nekom od plastenika.

Foto: Privatna arhiva

Koliko je, kad se sve sabere i oduzme, danas isplativa proizvodnja cveća?

-Svakako jeste, ali, kao i u povrtarstvu kojim smo se takođe svojevremeno bavili, traži veliko ulaganje i „živi“ rad. Naša velika sreća, pa ako hoćete i prednost, jeste što sve poslove oko rasađivanja i pripreme zemljišta u stakleniku i plastenicima radimo porodično, a dodatnu radnu snagu angažujemo samo po potrebi, kaže Slobodan i napominje da je to, u našim tržišnim uslovima, praktično jedini način da se proizvodnja održi, a gro zarade „ostane u kući“.