Poreske olakšice podstiču zadrugarstvo

Foto: AgroFin

Država mora da oslobodi zadruge nepotrebnih nameta ako se želi ostanak mladih na selu, smatra Jelena Nestorov–Bizonj

Međunarodni dan zadrugarstva, 4. jul, zbog pandemije korona virusa i ograničenja prilikom okupljanja u zatvorenom prostoru, Zadružni savez Vojvodine ove godine nije bio u mogućnosti da javno obeleži. S obzirom da je Vojvodina jedan od regiona sa najdužom istorijom zadrugarstva u svetu (prva ovdašnja zadruga osnovana je 1846. godine u Bačkom Petrovcu), pitali smo generalnog sekretara ZSV Jelenu Nestorov-Bizonj da za AgroFin oceni trenutno stanje i perspektivu zadrugarstva u pokrajini.

-U Vojvodini u ovom momentu aktivno radi 440 zemljoradničkih zadruga u 468 naseljenih mesta, a više od 100.000 ljudi je (in)direktno uključeno u zadružni sistem organizovanja i rada. Većina zadruga ima dugu tradiciju i uglavnom se bavi ratarskom proizvodnjom. Poslednjih godina sve više je prisutan trend osnivanja specijalizovanih, voćarskih i povrtarskih zadruga što je, po našoj proceni, budućnost zadrugarstva, istakla je Nestrov-Bizonj dodajući da su lane osnovane i dve složene zadruge koje predstavljaju pionirski korak organizovanja u zadružnom sektoru.

Kakav je, ukupno gledajući, položaj naših zadruga i zadrugara u odnosu na evropske, u čemu su sličnosti i razlike?

-Naši zadrugari spram evropskih imaju znatno manji posed, a samim tim i nižu produktivnost rada i ostvareni dohodak po jedinici obrađene površine. Sve to, naravno, uz odsustvo specijalizacije proizvodnje i finalizacije proizvoda, doprinosi i slabijoj konkurentnosti na tržištu. Za razliku od evropskih zadruga, treba imati u vidu da naši zadrugari nisu suvlasnici prerađivačkih, distributivnih i trgovinskih lanaca, kao što je pravilo u većini zemalja Evropske unije, pa i to upotpunjuje sliku o nepovoljnom položaju na tržištu, navela je Nestorov-Bizonj.

Da li se i u kojoj meri poboljšao ekonomski i pravni položaj zadruga u našem privrednom sistemu?

-Jeste, posebno od stupanja na snagu Zakona o zadrugama 2015. godine. Zadruge su, konačno, dobile ravnopravan status sa drugim pravnim i fizičkim licima i pravo da apliciraju za podsticaje kod nadležnih pokrajinski i republičkih organa. Mogu da kažem da investicije u zadruge koje daje država i pokrajina u poslednjih 20-30 godina nikad nisu bile veće. Po konkursima koje je raspisala Kancelarija za regionalni razvoj Vlade Srbije, 44 zadruge iz Vojvodine bespovratno su dobile preko 600 miliona dinara za investiranje u proizvodnju. Pokrajina je samo lane odobrila 50 miliona dinara za 14 zadruga u Vojvodini, podvukla je Nestorov-Bizonj.

Koje su prepreke za bolju tržišnu poziciju zadruga i njihovo ekonomsko osnaživanje?

-Iako je sa nadležnim organima bilo dosta razgovora na tu temu za zadruge, još uvek nema adekvatnih poreskih olakšica i oslobađanja koja imaju druga pravna i fizička lica u poljoprivredi. Smatram da zadruge moraju da se oslobode nepotrebnih nameta kako na sredstva rada tako i na radna mesta, kao i da se stane na put nelojalnoj konkurenciji. Set poreskih olakšica još u većoj meri podstakao bi razvoj zadružnog sektora i doprineo udruživanju i ostanku mladih na selu, zaključila je generalni sekretar ZSV.

KRKOBABIĆ: U POSLEDNJE TRI GODINE OSNOVANE 722 NOVE ZADRUGE

Ministar u Vladi Srbije i kopredsednik Nacionalnog tima za preporod sela Milan Krkobabić uputio je čestitku svim zadrugama i zadrugarima u Srbiji povodom 4. jula, Međunarodnog dana zadruga.

Poručio im je da veruju u zadružni sistem jer zadruge, kako je rekao, imaju odgovor na sve aktuelne ekonomske i bezbednosne izazove.

„Zadruge u Srbiji nisu prestale da rade ni u vreme pandemije virusa korona, a ni u jednoj od njih nije zabeleženo žarište Kovida 19. Posebno mi je drago što se u Srbiji u protekle tri godine u okviru akcije ‘500 zadruga u 500 sela’ vratio duh zadrugarstva i poverenje u udruživanje, o čemu svedoče 722 novoformirane zadruge“, rekao je Krkobabić.