Premiranje mleka po kvalitetu tek od 2021. godine?

Foto: Pixabay

Novi sistem isplate premija po litri mleka moguć tek nakon izmena Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović najavio je krajem prošle godine premiranje mleka po kvalitetu i to u trećem kvartalu ove godine. Kvalitet bi, umesto mlekara kojima stočari predaju mleko, trebalo da utvrđuje refrentna Nacionalna laboratorija u Batajnici. Premija za mleko, koja trenutno iznosi sedam dinara za litar, i dalje bi se isplaćivala kvartalno, ali tek nakon izmena Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

U Ministarstvu poljoprivrede naglašavaju da zbog poznate situacije sa pandemijom korona virusa i uvedenog vanrednog stanja, laboratorija u Batajnici, iako je bilo planirano, objektivno nije mogla da bude spremna za uzorkovanje i testiranje mleka na traženi kvalitet. Usled toga, do daljeg prolongirana je i izmena Zakona o podsticajima u poljoprivredi u delu koji se odnosi na deo oko premiranja proizvođača mleka.

U udruženjima stočara smatraju da je, imajući u vidu trenutnu situaciju, nerealno očekivati da novi sistem premiranja mleka po kvalitetu zaživi u ovoj godini.

– S obzirom na celu zakonsku proceduru koja se očekuje, to se sigurno neće desiti pre 2021. godine i donošenja Uredbe u raspodeli podsticaja u poljoprivredi. Bez obzira na sve okolnosti, od nadležnih državnih organa očekujemo da obećanje o premiranju proizvođača mleka po kvalitetu bude realizovano, smatra Dragan Nikšić, generalni sekretar Centralnog Udruženja odgajivača goveda simentalske rase.

Poslednjih godina, usled ukrupnjavanja proizvodnje, primetno je da sve više nestaju takozvani mali proizvođači koji su držali najviše pet-šest krava, jer im proizvodnja nije isplativa.

– Stanje u mlečnom sektoru je takvo da oni koji nemaju svoju zemlju već je uzimaju u zakup ili moraju da (do)kupljuju hranu za stoku, plaćaju skupe veterinarske usluge, bez odgovarajućeg kvaliteta mleka i sa preovlađujućom otkupnom cenom mleka od 25-30 dinara, jednostavno ne mogu da opstanu, kaže Nikšić.

Sa druge strane država, kroz direktne podsticaje kao i merama ruralnog razvoja, sve više podstiče ulaganja i investicije velikih proizvođača. Krajem prošle godine krenula je subvencionisana nabavka robota za mužu iz Nemačke, Švedske i Velike Britanije. Oni su, kako je objašnjeno u Ministarstvu poljoprivrede, namenjeni porodičnim gazdinstvima do najviše 200 krava. Prosečna vrednost jednog robota je 120.000 evra, a država subvencioniše nabavku do 65 odsto njegove vrednosti. Do sada je kupljeno 20 robota, a po najavama iz Ministarstva poljoprivrede, podrška stočarima za osavremenjavanje proizvodnje u mlečnom govedarstvu nastaviće se i dalje.

Liberalizovano tržište sa sobom je očito donelo nova strujanja i vetrove u mlečnom sektoru, koja se pre svega ogledaju u ukrupnjavanju i osavremenjavanju proizvodnje. Taj trend je aktuelan i sve je to, gledajući iz ugla napretka, razumljivo, ali država mora isto tako da vodi računa o malim proizvođačima i porodičnim gazdinstvima koji kod nas čine većinu. Jednostrano ukidanje ili smanjenje premija za kvalitet mleka bilo bi za njih pogubno, s obzirom da i sa sadašnjom otkupnom cenom jedva preživljavaju.