Šećerna repa – „žrtva“ ukidanja kvota

Foto: Pixabay

Otkupna cena repe smanjena sa 35 na 32 evra po hektaru. Očekuje se setva na oko 50.000 hektara. Poljoprivrednici manje zainteresovani za repu

Draško Danilović, ratar iz Kuzmina, koji je postao poznat kao rekorder u proizvodnji šećerne repe, siguran je u jedno – na njegovim poljima šećerne repe ove godine neće biti. Kako objašnjava za „AgroFin“, ovakvu odluku nije doneo slučajno. Uslovljena je manjom otkupnom cenom, ali i nepovoljnim uslovima, kako otkupa, tako i same proizvodnje ove kulture.

Proizvodnja šećerne repe, kaže Danilović, nije jednostavna, i dobar rezultat može da se dobije samo primenom kompletne agrotehnike, odnosno, „skidanjem“ maksimalnog prinosa ove kulture.

– Nažalost, nemam dovoljno svoje zemlje, nego uzimam, kada dobijem priliku, zemlju u zakup od države – objašnjava Danilović. – To je kratkoročan zakup, na godinu dana, tako da nikad nisam siguran šta je sejano na toj parceli, a poznato je da je repa osetljiva na ostatke pesticida. Uz to, davanje u zakup najčešće kasni, pa ne mogu kvalitetno da uradim pripremu za setvu. O tome da i dalje nema referentne laboratorije koja bi uradila analizu sadržaja šećera i nečistoća u repi, i o tome da je cena sa 35 evra pala na oko 32 evra za tonu, onda ne treba ni da govorim… Samim tim, imao sam dosta razloga da odustanem od proizvodnje, iako smatram da je upravo gajenje šećerne repe vrhunac i nadgradnja ratarske proizvodnje.

I Ljubiša Radenković, direktor „Sunoka“, najvećeg prerađivača šećerne repe u Srbiji, takođe potvrđuje da je smanjeno interesovanje poljoprivrednika za setvu šećerne repe. Ukazuje, takođe, i kako je cena šećera na referentnoj berzi u Londonu sa 550 dolara po toni iz 2016. godine, pala na 360 dolara po toni.

– Očekujem da će setva krenuti za desetak dana, a trebalo bi, prema procenama, da u Srbiji ove godine zasejemo oko 50.000 hektara ove kulture – jasan je Radenković. – Naša kompanija planira i ugovara, za svoje potrebe, proizvodnju na oko 35.000 hektara, a evidentno je da su poljoprivrednici manje zainteresovani, pre svega zbog cene, koja je lani bila 35 evra po toni, a ove godine nudimo 32 evra po toni.

Radenković ocenjuje kako je i Srbija „žrtva“ politike EU, i ukidanja kvota poljoprivrednicima iz zemalja ove organizacije, na proizvodnju šećerne repe.

– Cena šećera je pala, i trenutno je ispod cene koštanja ovog proizvoda – jasan je Radenković. – To je, naravno, uslovilo i smanjenje proizvodnje…

Živko Ćurčić, rukovodilac Odeljenja za šećernu repu na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, kaže da se šećerna repa kod nas tradicionalno gaji na 50.000 do 70.000 hektara, i kako Srbija ne bi trebalo da ima većih problema ni sa ukidanjem kvota za proizvodnju repe u EU, sledeće godine.

– Sigurno je da će se proizvodnja repe u EU povećati, ali Srbija ima svoje tržište u okolnim zemljama – poručuje Ćurčić. – Kod nas, u zavisnosti od količine repe i godine, radi i pet šećerana, dok okolne zemlje imaju jednu ili najviše dve. Samim tim, smatram da ćemo, uz saradnju sa poljoprivredicima, moći stabilno da držimo svoju poziciju.


POTREBE

Srbija, kako ukazuje Ćurčić, godišnje troši oko 250.000 tona šećera. Lani je proizvedeno oko 400.000 tona, tako da će šećera biti dovoljno i za naše potrebe, a i za izvoz.

Foto: Pixabay

NAJVEĆI

I Petar Matijević, vlasnik Industrije mesa “Matijević”, ali i najveći proizvođač šećerne repe u Srbiji, koji je lani ovu industrijsku biljku gajio na 3.300 hektara, razmišlja o kvotama za proizvodnju u EU.

– Ulaganje u gajenje repe je veliko, od 1.500 do 2.000 evra po hektaru, tako da ću još videti kako će se stvari razvijati – objašnjava Matijević. – Veći mi je problem odluka državnih organa da umanji količine državne zemlje po uslovnom grlu, tako da sada imamo 25.000 hektara, a obrađivali smo 33.000…


„HELENIK ŠUGAR“

Na skupu posvećenom šećernoj repi, u Novom Sadu, predstavnici „Helenik šugara“, takođe prerađivača repe, su najavili kako će gotovo prepoloviti ovogodišnje setvene površine. Ugovorili su, prošle godine, gajenje repe na 23.000 hektara a ove godine planiraju 13.000 hektara. Otkupnu ugovorenu cenu su spustili na 30 evra po toni s tim što će biti doplate za kvalitet.