Setva pšenice bez plana

Foto: Pixabay

Ulaganje u setvu jesenjih kultura najvažnija je investicija u poljoprivredi u Srbiji

Upravo smo u mesecu optimalnog roka za setvu pšenice. Realno je očekivati da se pod hlebnim žitom nađe preko 900.000 hektara, ali, danas kod nas u strukturi setve ne postoje planovi za pojedine žitarice, kao što je nekad bilo.

-U poslednjih desetak godina površine pod pšenicom variraju od 550-600 hiljada hektara, pod ječmom se seje 80-100, a ostalim strnim žitima (ovas, raž, tritikale, durum i spelta), još oko 50.000 hektara. Treba uzeti u obzir i setvu uljane repice od oko 25-30 i krmne biljke na oko 100.000 hiljada hektara, kaže naš poznati stručnjak za strna žita prof. dr Miroslav Malešević.

Smatra da bi bilo logičnije da postoji prihvaćena strategija setve od strane državnih organa, ali se od nje, kaže, odustalo nakon sprovedene privatizacije.

-Da postoji plan setve, mogao bi da se prognozira i očekivani bilans proizvodnje i bolje planira izvoz. Ovako, svaka setva, pa i žetva, za proizvođače donosi neizvesnost. Ulaganje u setvu jesenjih kultura, ne treba zaboraviti, najvažnija je investicija u poljoprivredi u Srbiji, kojom se značajno utiče na BDP i spoljnotrgovinski bilans, veli Malešević.

Govoreći o stimulaciji proizvođača za setvu pšenice, Malešević tvrdi da našim ratarima nisu potrebne nikakve spektakulrne mere.

-Dovoljno je da država kroz agrarni budžet odredi stimulans za gajenje visokokvalitetnih sorti. Isto tako, skladištari i silosi bi trebalo da preuzmu obavezu da se takva pšenica odvojeno skladišti i deklariše po kvalitetu. Na taj način, formirao bi se izvozni kontingent po željama kupaca iz inostranstva što bi proizvođačima, ali i državi, sigurno donelo veći devizni priliv, kaže Malešević.

„Naduvani“ bilansi i cene

Cena pšenice će, smatra prof. Malešević, kao što je već u dobrom delu EU, vrlo brzo početi da raste i kod nas.

-Pandemija korona virusa „naduvala je“ bilanse i gotovo je sigurno da EU neće izdržati rastuću tražnju. To bi trebalo da bude dodatna motivacija našim ratarima da seju pšenicu i očekuju dobru cenu, zaključuje Malešević.