BRAZDA ZDRAVLJA IZ RAVNICE – Afirmacija organske proizvodnje u Banatu

Foto: Pixabay

Zrenjanin  je, uz Novi Sad, jedini grad u Vojvodini koji  iz  budžeta izdvaja  bepovratna sredstva za podršku proizvođačima organslog voća, povrća…

Zna se da je, po svim validnim parametrima, organska proizvodnja u Vojvodini najrazvijenija. Zrenjanin  i Novi Sad praktično su još uvek jedini vojvođnski gradovi koji iz svojih budžeta izdvajaju bespovratna sredstva za podršku organskim proizvođačima. Opredeljenje grada na Begeju za organsku proizvodnju postoji već nekoliko godina, a kakvo je i koliko najbolje se videlo  kada je u junu mesecu ove godine gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura uručio  ugovore korisnicima koji su dobili sredstva na dva konkursa iz oblasti poljoprivrede. Među njima su posebno izdvojeni oni korisnici sredstva koji su se opredelili za unapređenje organske proizvodnje.

Obraćajući se korisnicima pomoći  Salapura je  tada rekao da  ukupno uzevši pomoć nije velika( dva miliona dinara), ali da je uveren da će svakom od proizvođača mnogo značiti.

„Smatramo da smo ovom merom, koliko nam mogućnosti dozvoljavaju, dali svoj  skromni, ali ipak značajan doprinos, proizvođačima koji se bave organskom proizvodnjom. I to posebno onima  koji su čvrsto opredeljeni  d a se ona obavlja na manjim parcelama, do najviše dva hektara“, rekao je gradonačelnik Salapura.

Prvi čovek Zrenjanina istakao je da se program podrške proizvođačima organske hrane na novou Gradske zajednice realizuje već treću godinu zaredom.

„Zadovoljni smo što možemo, a to činimo u kontinuitetu, da  podržimo razvoj organske proizvodnje u našoj opštini. Ona se u ovom  momentu  odvija na otprilike nekih 15 hektara, najviše u Tarašu, Lukinom Selu, Tomaševcu…Gazdinstva koja se bave tom proizvodnjom  najbolji su ogledni primeri kako i na koji način se dolazi do organskih proizvoda i razvija organska proizvodnja na malim površinama. Sa njenom daljom afirmacijom svakako stvaraju se potencijalne  mogućnosti  za dalji napredak ove vrste proizvodnje, ali se istovremeno doprinosi oživljavanju sela“, rekao je Salapura.

Gradonačelnik je istakao i neke novine kojima će u narednom periodu biti posvećena veća pažnja.

„Ono  na čemu ćemo raditi zajedno sa Unijom poslodavaca, jeste da sakupimo sve organske proizvode na jednom mestu, napravimo specijalizovanu prodavnicu, neku vrstu Bio-dućana, Tu će proizvođači, pored prodaje sa kućnog praga i na pijaci, takođe moći da plasiraju svoje proizvode, ne samo prehrambeno-poljhoprivredne već i one iz kućne radinosti. Samim tim dajemo I doprinos razvoju seoskog turizama pogotovo što već imamo poljoprivredna gazdinstva u statusu  pružanja tih usluga. Uvereni smo da će ova mera dodatno doprineti akciji „Da nam sela budu bliže“ koju  vodimo već drugu godinu na opštinskom nivou“, istakao je Salapura.

Za konkurs iz oblasti organske proizvodnje ove godine je, kako je gardonačelnik rekao,izdvojeno ukupno dva miliona dinara. Među korisnicima koji su dobili sredstva na osnovu konkursa za unapređenje organske proizvodnje je i Dušanka Đukić iz Tomaševca koja se organskom proizvodnjom voća bavi još od 2006. godine.  Kako je rekla dobijena sredstva utrošiće na podizanje  protivgradne mreže,  s obzirom da su  joj  gradonosni oblaci ove godine, napraviili  štetu na plodovima jabuke i kajsije.

Dušanka je po zanimanju diplomirani inženjer zaštite bilja i primer je žene koja se uspešno i istrajno bori sa svim izazovima prisutnim u organskoj proizvodnji. U njenom gazdinstvu na dva hektara površine najviše je zastupljena jabuka, a gaji i kajsiju na oko 30 ari. U njenoj ,“voćnoj oazi“ su i manji zasadi maline, nekoliko stabala kruške, dok su jagode posađene između redova u zasadu kajsije.

Voćnjak je u punoj rodnosti i tek, kako kaže, sada uspeva, nakon velikog truda i ulaganja, da koliko-toliko naplati sve do sad nastale troškove koji su daleko veći od  konvencionalnog načina proizvodnje.

Među gorućim problemima u organskopj proizvodnji  Dušanka posebno ističe nedostatak dovoljno registrovanih bio-preparata kod nas i što oni, koji su registrovani u EU, ne mogu da se nabave u Srbiji. Smatra takođe da bi udruženja proizvođača organske hrane trebalo zajednički da rade na plasmanu i izvozu kako ne bi dolazilo do propadanja viškova proizvoda kod manjih proizvođača. Ona, inače, na sve svoje proizvode plasira na pijaci organske hrane u Bloku 44 na Novom Beogradu gde ima stalne kupce koji veruju u sve prednosti organske proizvodnje voća, kao i u domaćim trgovinskim lancima.

                                                      SUTRA: Kvalitetom se izborili na tržištu