U domovini Kranjske kobasice i Kraškog pršuta – KK ZAŠTIĆEN NACIONALNI BREND

Reprezentativna organizacija slovenačke mesnoprerađivačke industrije GIZ Kranjska klobasa Slovenije štiti i čuva orginalnost slovenačkog gastronomskog simbola

U Sloveniji su odavno shvatili da svoje tradicionalne proizvode sa geografskim poreklom kao što su Kranjska kobasica, Kraški pršut, Kraška pančeta, Prekomurska šunka, nije dovoljno samo proizvesti i kvalitetno i na pravi način već ih, na tražištu, treba i zaštiti.

“Snaga svakog brenda prvenstveno leži u kvalitetu, ali ako ga svako krčmi, krivotvori, rasprodaje, on postaje “orginal falsiifikata” koji vremenom gubi svaki značaj”, rekao je jednom prilikom naš poznati marketinški stručnjak Žozef Lončar.

Da se to ne bi događalo vodeći proizvođači u Sloveniji osnovali su 2006.godine GIZ Kranjska klobasa Slovenije čime je praktično započeta zaštita njenog geografskog porekla i očuvanje orginalnosti kvaliteta.Reprezentativna organizacija slovenačke mesnoprerađivačke industrije obuhvata velika preduzeća čija je delatnost proizvodnja kao i prerada goveđeg, svinjskog i živinskog mesa. Organizacija zastupa interese članova, svih aktera u mesnom lancu – od farme preko klanica do trgovaca, sarađuje sa državnim organima i drugim privrednim institucijama i radi na promociji mesa i mesnih prerađevina kako na unutrašnjem tako i trećim tržištima.

”Bezbednost i kvalitet hrane u proizvodnji mesa prioritet je svih prioriteta. Održivi razvoj mesne industrije i dobrobit životinja je preduslov da taj cilj i ostvarimo. Transparentni proces proizvodnje, sam tehnološki postupak izrade proizvoda kao i označavanje mesa obaveza je koje sve članice, bez izuzetka, poštuju”, rekla je Ana Ahčin, generalna sekretarka GIZ Mesne industrije Slovenije.

To je izraženo kod svih mesnih delikatesa, a posebno kod Kranjske kobasice kao nacionalnog gastronomskog simobla. Iako u Sloveniji prisutna vekovima vremenom je gubila postojanost u kvalitetu zbog različitog načina proizvodnje. Upravo GIZ Kranjska klobasa doprineo je da kvalitet KK bude ujednačen i prepoznatljiv kao nacionalni brend.

“Ceo postupak nije bio ni malo lak, trajao je čitavih devet godina – do 2015. kada je ova kobasica dobila i zvaničnu zaštićenu geografsku oznaku i upisana u registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Slovenije”, rekle je generalna sekretarka GIZ Kranjka klobasa.

Ahčinova kaže da da­nas sa­mo 13 slo­ve­nač­kih pro­iz­vo­đa­ča ima ser­ti­fi­kat da je pod ovim ime­nom KK proizvodi i sta­vlja u pro­met. Sa do­bi­ja­njem evrop­skog ži­ga kva­li­te­ta njena prodaja na tr­ži­štu Evrop­ske uni­je poslednjih godina praktično je udvorstučena sa 400 na preko 800 to­na.

Kao grupacija GIZ Kranjka klobasa na­ja­vi­la je za narednu godinu sna­žni­ji pro­boj na srp­sko tr­ži­šte gde, sma­tra­ju, ima pro­sto­ra, posebno u velikim gradovima Beogradu i Novom Sadu, za rast pro­me­ta, po­seb­no sa svo­jim za­šti­će­nim bren­do­vi­ma ko­ji ima­ju do­dat­nu vred­nost.

„Evropska unija finanansijski podržava slovenačke promotivne projekte zato što želi da obezbedi nove tržišne mogućnosti poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji”, istakla je Ahčinova.

U Evrop­skoj uni­ji  2016. go­di­ne, podsetimo, zvanično bi­lo je 1.200 za­šti­će­nih po­ljo­pri­vred­nih pro­iz­vo­da. Iz na­šeg re­gi­o­na za evropski žig kvaliteta  u ovom momentu kon­ku­ri­še sto­ti­nak bren­do­va. Sr­bi­ja na na­ci­o­nal­nom ni­vou ima vi­še od 50 pro­iz­vo­da sa ozna­kom ge­o­graf­skog po­re­kla, ali naj­vi­še 40 sa ove li­ste mo­gu da kon­ku­ri­šu za evrop­ski žig. Najviše šanse imaju med, autohotni sirevi i spe­ci­fič­ne vr­ste vo­ća i po­vr­ća. Po­stu­pak za­šti­te je do­sta slo­žen i du­go­tra­jan, ali se, na kraju, kao što je slučaj sa Kranjskom kobasicom isplati.

                                                                                              Kosta Rajević

EU žig kvaliteta podiže cenu proizvoda

U Sloveniji smo saznali da raz­li­ka u ce­ni proizvoda ko­ja imaju žig evropskog kvaliteta i one bez nje, na evopskom tržištu  iz­no­si od 10 do 30 pro­ce­na­ta. Fran­cu­zi su, re­ci­mo, us­pe­li naj­bo­lje da is­ko­ri­ste ovaj žig. Nji­ho­va vi­na mo­gu da bu­du sku­plja i do 230 od­sto u od­no­su na ona ko­ja ni­su za­šti­će­na.