Glamočić: Stočarstvu su potrebna investiciona ulaganja

Foto: Pixabay

„Subvencije države su izuzetno visoke, ali one ipak nisu čarobni štapić niti rešenje koje će oporaviti stočarstvo“, rekao je  za RTS profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragan Glamočić i  nekadašnji ministar poljoprivrede. Rešenje je, smatra, u većem investicionom ulaganju po uzoru na Evropsku uniju.

„Meni daje optimizam to je što je predsednik  Vučić pre 20 dana u selu Pambukovica izjavio da mora investiciono da se pristupi stočarstvu. Od 2012. do 2018. godine budžet za poljoprivredu je bio tri puta manji nego što je danas, ali je daleko veći deo tih sredstava odlazio za investicije. I u tom dobu je mnogo više podignuto i farmi, i voćnjaka. Imali smo padove u stočarskoj proizvodnji od svega 1-2 procenta. Nakon 2018. godine  smanjili smo sredstva za investicije, tako da u ovoj godini one dolaze na nivo od ispod devet procenta.“, objašnjava Glamočić.

Na pitanje da li je dobro ograničiti uvoz mesa kroz uvođenje kvota za manji broj uvoznika, kaže da je to protekcionistička mera koja neće dati dobre rezultate.

„Došli smo do apsurda, da mi ograničavamo određen broj uvoznika i određene količine. Šta se onda desi? Ja živim blizu Bačke Palanke. Imate dve prodavnice sa dve strane mosta. Imate isti proizvod koji je uvezen iz iste države iz Španije, u Srbiju i Hrvatsku. Svinjsko meso u Srbiji sa jedne strane mosta je skoro duplo skuplje u odnosu na Hrvatsku. I celo selo u kom ja živim, Begeč, prelaze preko mosta, kupuju meso u Hrvatskoj i švercuju“, navodi profesor Glamočić.

Na pitanje ko sakuplja kajmak na otkupnoj ceni mleka koje se poljoprivrednicima plaća oko 50 dinara, dok se jogurt u marketima prodaje za oko 190 dinara, kaže da je to problem usitnjene proizvodnje koja preko noći nestaje.

„Pa fabrike uzimaju kajmak, naravno, uzimaju i trgovci i mlekare i tako dalje, ali dok mi ne budemo jačali s jedne strane farmere da zajedno sednu i dogovore se sa mlekarama i sa trgovinskim lancima, koliko će kome pripasti tog kolača, mi tu sreće nećemo imati. Uvek su jače klanice i mlekare s jedne strane i trgovački lanci, nego farmeri koji su razjedinjeni,. Znači, mi moramo da ih ujedinjujemo institucionalno, a ne da se rešavaju problemi na ulici“, naglašava profesor Glamočić.

B. K.