Potrošnja mleka i mlečnih proizvoda u Srbiji i dalje zaostaje za evropskim prosekom – građani godišnje u proseku popiju i pojedu oko 200 litara, dok je u nekim zemljama EU ta cifra i duplo veća. I pored toga, mlečna industrija beleži solidne rezultate, a sve veću pažnju potrošača privlače autentični sirevi i proizvodi malih proizvođača
Mleko i sir spadaju u osnovne namirnice u ljudskoj ishrani, ali u Srbiji potrošnja mlečnih proizvodai dalje je ispod evropskog proseka. Prema procenama za 2024. godinu, građani Srbije godišnje troše oko 200 litara mleka i mlečnih proizvoda po osobi, dok je u zemljama poput Finske ili Holandije ta cifra dvostruko veća. Glavni razlozi su nizak životni standard i kupovna moć, što utiče i na konzumaciju osnovnih namirnica.
Ipak, mlečna industrija beleži solidne poslovne rezultate. U 2024. godini u sektoru prerade mleka i proizvodnje sireva u Srbiji poslovale su 353 firme, od čega je148ostvarilo ukupnu dobit od 4,6 milijardi dinara, prenosi portal Biznis.rs.
Najveći igrač na tržištu i dalje je Imlek sa prihodima od preko 33 milijarde dinara i dobiti od 1,5 milijardi. SledeMlekara UB, poznata po brenduDr Milk, sa dobiti od 1,27 milijardi, i Somboled, vlasnik brenda Dukat, sa 461 milionom dinaradobiti. Posebno se ističe Mlekara Granice iz Mladenovca, koja je od male radionice izrasla u brend poznat širom Srbije, danas prerađujući i do 115.000 litara mleka dnevno.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, proizvodnja kravljeg mleka u 2024. godini iznosila je oko 1,4 milijarde litara. Međutim, stočari upozoravaju da je broj mlečnih krava u stalnom padu, a čak 600 sela u Srbiji više nema nijednu kravu. Loš rasni sastav, niske otkupne cene i nedostatak podsticaja navode mnoge proizvođače da odustanu od govedarstva, što predstavlja ozbiljan izazov za stabilnost sirovinske baze mlečne industrije.
Značajan deo mleka odlazi uproizvodnju sireva. Uprkos dominaciji velikih sistema, u poslednje vreme raste interesovanje za autentične, ručno pravljene mlečne proizvode. Potrošači sve više traže sireve sa geografskim poreklom, poput homoljskog, sjeničkog ili zlatarskog, a tržište otvara prostor i za inovacije malih proizvođača. I dok velike kompanije i dalje prednjače po prihodima i obimu proizvodnje, mali proizvođači svojim specijalitetima unose novu dinamiku na tržište. Njihovi proizvodi ne mogu ugroziti industrijske gigante, ali doprinose vraćanju poverenja potrošača u kvalitet i vrednost mlečnih namirnica, preneo je portal Agronjuz.
K. R.
