Nema sumnji na ptičji grip u Srbiji

Srbija ove godine nije imala ni pojavu ni sumnju na avijarnu influencu ili ptičji grip koji trenutno hara Evropom, kako je rekao za Politiku Saša Ostojić, rukovodilac Nacionalnog kriznog centra pri Upravi za veterinu.

-Srbija zapravo nikada nije imala avijarnu influencu na komercijalnim farmama. Poslednji put virus je prijavljen 2017. kod divljih ptica i na manjim gazdinstvima u ekstenzivnom uzgoju – rekao je Ostojić.

Ptičji grip donosi rizike, ali i ekonomsku opasnost za sektor uzgoja živine jer se farme na kojima je virus detektovan automatski zatvaraju, a sva živina uništava. Samo prošlog meseca devet država otkrilo je virus na farmama dok je u 2020. tačno 20 zemalja prijavilo ovu bolest na svojim teritorijama. Među njima su Bugarska, Poljska, Slovačka, Češka, Nemačka, Mađarska, Ukrajina, Holandija, Danska, Francuska… Karakteristično za ovu godinu jeste i da je virus prisutan na farmama ćuraka i pataka. Veoma se lako širi iz jedne zemlje u drugu. Naročito zato što se ovaj virus, kako je rekao Ostojić, ne odlikuje velikim mortalitetom, često u startu prolazi neopaženo. Posebno u EU gde je sistem takav da kontrola prometa, između zemalja, nije toliko striktna.

Poslednji slučaj ptičjeg gripa u našoj neposrednoj blizini prijavljen je Sloveniji, gde je zaraza detektovana kod divljih ptica. Pre toga i u Hrvatskoj na farmi tovnih ćurki. Hrvatske veterinarske vlasti utvrdile su da virus pripada podtipu H5N8, za koji do sada nije utvrđeno da uzrokuje zarazu kod ljudi. Ostojić kaže da su ove godine inače dominantni sojevi virusa H5N8 i H5N5. U toj državi na snagu su stupile biosigurnosne mere koje farmere obavezuju da preventivno onemoguće kontakt domaće živine i divljih ptica, posebno onih koji žive u vodenim staništima i koje su najčešći rezervoari virusa.

Još krajem septembra Evropska unija pozvala je članice da pojačaju mere kontrole kako bi sprečile novu epidemiju bolesti koja se veoma brzo prenosi među pticama, ali se smatra da je rizik od prenošenja na ljude mali. Svetska zdravstvena organizacija objavila je da nisu svi virusi ptičjeg gripe uzročnici bolesti kod ljudi, ali da neki mogu da budu pretnja. Najpoznatiji među njima je H5N1 koji trenutno ne cirkuliše među živinom.

Ostojić je istakao da je u cilju praćenja kretanja bolesti i sprečavanje pojave i širenja avijarne influence na teritoriju Srbije Uprava za veterinu preduzima sve preventivne i propisane mere u skladu sa naredbom za zabranu unošenja tog virusa u našu zemlju i posebnih propisa koji se primenjuju u slučaju sumnje i pojave ove zarazne bolesti.