PKS: Uvoz rečne ribe porastao 150 odsto

Analiza poslovanja kompanija i preduzetnika registrovanih za  proizvodnju slatkovodne ribe pokazala je zastrašujući pad profitabilnosti od 2019. do 2021. godine, a po svemu sudeći ni ova godina neće biti ništa bolja, kažu za Biznis.rs u Privrednoj komori Srbije, odakle je stiglo upozorenje da je uvoz rečne ribe za deset meseci ove godine porastao za 150 odsto u odnosu na isti period 2021. godine.

Prema rečima više savetnice u Udruženju PKS za poljoprivredu i prehrambenu industriju Mirjane Miščević, sunovrat je počeo  kada su tokom pandemije zatvorene pijace.

„Praktično sve radnje za prodaju sveže ribe su na pijacama, a kada su one zatvorene riba je iz prodavnica vraćena proizvođačima i došlo je do pomora. To je bio i razlog zašto nije bilo mogućnosti da se zasnuje proizvodnja u našim najvećim ribnjacima. Tako su na tržištu ostali samo srednji i mali ribnjaci“, rekla je Miščevć.

Ona napominje da, ipak, treba imati da umu da teže prolaze šaranski nego pastrmski ribnjaci, s obzirom na način proizvodnje i veličinu ribnjaka. Pastrmske ribnjake, recimo, ima RM Stubica, kompanija koja predvodi našu listu najuspešnijih. Na drugom mestu je, međutim, kompanija „Sveti Nikola“ iz Sečnja, koja poseduje šaranski ribnjak, ali treba imati na umu da se ova kompanija pored proizvodnje ribe i mlađi bavi i ratarstvom i voćarstvom. Treća na listi najuspešnijih, kompanija Bio Fish iz Apatina, ne bavi se samo proizvodnjom šarana, već i preradom i distribucijom ribe i ribljih proizvoda.

Domaće ribarstvo  je u dubokoj krizi, nema čak ni naznaka da bi nešto moglo da se promeni, a  PKS istrošila sve mogućnosti da reaguje, osim da ponovi sve inicijative koje je uputila ka Ministarstvu finansija.

„Najhitnija mera podrške domaćem ribarstvu  trebalo bi da bude ukidanje vodnog doprinosa po svim osnovama za ribnjake, kako bismo se makar prema uslovima poslovanja izjednačili sa zemljama iz kojih uvozimo ribu“, poručila je Miščević.

  B. K.