Radović: Cena kupine na istorijskom maksimumu 180-220 dinara za kilogram

Berba malina u Srbiji je završena, ali za voćare u Zapadnoj Srbji i dalje nema odmora. Posle „crvenog zlata“, na red za branje stigle su kupine koje u poslednje dve godine doživljavaju pravu ekspanziju kad su u pitanju potražnja i cena.

Tokom teških ranijih godina, mnogi su se odlučili da zasade poseku i sada se pokajali. Kupina je nekada bila zasađana na 6.700 hektara, a sada jedva doseže do 1.500.

„Potražnja za kupinom sada je veća nego za malinom. Usled velikih suša podbacili su Meksiko i Amerika koji su bili lideri u proizvodnji, zato sada koliko god da se kupina nabere u Srbiji, odmah se proda. Naročito, jer se ona ne koristi samo kao konzumna voćka već i podloga za pravljenje osnovnih farbi, za farbanje oružja, oruđa i metala“, rekao je Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina u Srbiji.

Prethodnih godina otkupna cena kupine po kilogramu kretala se oko 50, a sada je dosegla svoj istorijski maksimum 180-220 dinara za kilogram. Za razliku od maline, berba kupine daleko je lakša. Dnevno može da se nabere mnogo više, a domaćini berače plaćaju mahom do 50 dinara po kilogramu. Ono po čemu malina i kupina takođe dele sudbinu jeste umanjen rod usled loših vremenskih uslova.

„Ako se uzme u obzir celokupno stanje, može se reći da je oko 60% kupine u Srbiji sagorelo“, rekao je Radović, dodaje da je otvaranje novih tržišta za srpsku kupinu još jedan vetar u leđa voćarima koji se trude da ispoštuju zahteve inostranih kupaca.

B. K.