Saveza vinara i vinogradara: Udvostručen broj vinarija, pod zasadima vinove loze 24.000 – 26.000 hektara

Foto: Pixabay

Berba belog grožđa u Srbiji završena je oko 20. septembra, a crne sorte se beru tokom ovog meseca. U Savezu vinara i vinogradara Srbije veruju da će branje biti završeno za mesec dana i nadaju se da kiše neće puno uticati na ove sorte grožđa, jer su one dosta otpornije, i da će crvena vina biti kvalitetna.

„Ova godina bila je izazovna za sve vinare i vinogradare. Tokom proleća imali smo grad, pre toga veliku sušu koja je dugo trajala i na kraju  kišu na samom početku berbe. Zbog velikih padavina došlo je do truljenja grožđa, tako da su vinari morali da biraju momenat kada će ga obrati”, rekao je za Biznis.rs direktor Saveza vinara i vinogradara Srbije Stevan Rajta.

Prema njegovim rečima, severni deo Srbije dosta je stradao zbog velikih vrućina, grožđe je izgorelo i propalo. Centralni i južni deo, gde je bilo malo više vlažnosti, nije prošao tako loše. Vinari su uspeli na vreme da oberu grožđe i zato mogu da očekuju solidan rod.

„Sa druge strane, pored onih koji su uspeli sve da završe na vreme sigurno će biti nekih vinara koji će imati 20-30, a neki i 50 odsto manje roda. Biće i lošijeg kvaliteta, ali verujemo da će vinarije uspeti to da nadomeste savremenim tehnologijama, kako bi izvukle maksimum iz grožđa“, navodi Rajta.

U Srbiji su među belim sortama najviše zastupljeni šardone, rizling, muskat, sovinjon i tamjanika, dok su od crnih  uglavnom kaberne, merlo, prokupac… Rajta kaže da u Srbiji, ima između 24.000 i 26.000 hektara pod zasadima vinograda, a posađeno je i novih 550 hektara, što je prema njegovom mišljenju malo. Ipak, ono što je ohrabrujuće je da se povećava broj vinarija.

„Primera radi 2014. godinu, kada je bilo oko 240 vinarija. Danas ih je oko 450, što je solidan broj za našu malu zemlju i mislim da će u narednom periodu svakako rasti. Očekujemo da će sledeće godine biti između 500 i 600 vinarija u celoj Srbiji. Godišnja proizvodnja se kreće između 15 i 17 miliona litara vina. Te količine su donekle zadovoljavajuće jer mogu da podmire domaće tržište, ali s obzirom na to da se sve više izvozi trebalo bi ih svakako povećati“, rekao je Rajta.

B. K.