U domovini Kranjske kobasice i Kraškog pršuta – SLOVENAČKE MAJSTORIJE OD DRŽAVNOG ZNAČAJA

Samo 13 sertifikovanovih proizvođača KK (Kranjsku kobasicu) mogu da spravljaju i kao zaštićeni proizvod plasiraju na evropsko tržište 

Ono što je u Srbiji gastronomski užitak, poput  ćevapa i šunke, njeguški i dalmatinski pršut u Crnoj Gori i Hrvatskoj, sudžuk u BiH, za Slovence je Kranjska kobasica (KK). Ona je, bez dvojbe, ponos slovenskih mesnih prerađevina i predstavlja kulinarsku posebnost vrhunskog kvaliteta, sa zaštićenim geografskim poreklom. Koliko Slovenci drže do svog nacionalnog delikatesa dovoljno je reći da je odlukom Vlade Slovenije od 2012 godine „Kranjska klobasa“ proglašena za simbol slovenske baštine, a sama njena izrada „majstorstvo od državnog značaja“.

U nastojanju da ovaj proizvod od najkvalitetnijeg svinjskog mesa što bolje prezentuje kako u EU tako i zemljama regiona Ekonomsko interesno udruženje GIZ Kranjska klobasa pokrenulo je projekat „Ukusi Evrope – Kranjska kobasica – slovenačka majstorija“. Njegova vrednost je 686.000 evra, samo sprovođenje koje obuhvata i tržište Srbiju uveliko je u toku i deo je  kampanje kojom se promovišu vrednosti evropske poljoprivrede i evropskih šema kvaliteta hrane.

Tim povodom, a u cilju što bolje prezentacije KK (Kranjske kobasice), Udruženje GIZ Kranjska klobasa, zajedno sa marketing partnerima iz Srbije i Slovenije, ugostilo je grupu novinara iz Srbije, Beograda, Novog Sada, Niša… Tokom trodnevne posete  predstavnci srpskih medija imali su priliku da se na licu mesta, u nekim od ovlašćenih klanica, najneposrednije uvere kako se spravlja slovenačka majstorija čiji ukus i ugled prevazilazi granice Slovenije.

Ana Ahčin, generalni sekretar GIZ Mesne industrije Slovenije, istakla je da je, nakon sprovedenih procedura i provere kvaliteta i orgininalnosti, samo 13 slovanačkih prizvođača sertifikovano za proizvodnju Kranjske kobasice.

To praktično znači da su samo oni ovlašćeni i mogu je proizvoditi i plasirati na tržište EU i regiona. Njihova obaveza je da u proizvodnji, sa propisanom specifikacijom, maksimalno ujednače kvalitet Kranjske kobasice, učine je prepoznatljivom na tržištu Slovenije, ali i van nje. Istovremeno uključe je u EU šemu kvaliteta hrane. Uz velike napore i trud to se poslednjih desetak godina postiglo, ali se i dalje radi na usavršavanju delikatesa”, rekla je Ahčin uz napomenu da se validnost dobijenog sertifikata koji poseduju ovlašćeni proizvođači obnavalja svake godine što ih primorava da konstantno usavršavaju tehnološki postupak i vode računa o  kvalitetu.

Kako je i gde nastala Kranjska kobasica? Njena proizvodnja razvila se još pre sto godina u vreme Austro-Ugarske monarhije, u kranjskoj regiji, po čemu je i dobila ime. Radila se u domaćinsvima iskljičivo ručno i po orginalnom receptu. I to od najkvalitetnijeg grubo mlevenog svinjskog mesa sa 30 odsto slanine, začinjena samo solju, biberom i belim lukom. Njeni krajevi spojeni su u par sa karakterističnim komadom drveta („špila“) koji je zaštitni znak Kranjske kobasice po čemu se razlikuje od drugih srodnih proizvoda.

Vremenom tehnološki postupak izrade ovog mesnog delikatesa je usavršavan, pa su, da bi zadovoljile potrebe širokog tržišta, proizvodnju Kranjske kobasicu, uz slovenačke domaćine, preuzele i klanice. One su prihvatile obavezu da je proizvode u skladu sa usvojenom Specifikacijom koju je potvrdilo Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i ishranu Slovenije. Specifikacija je, kako kažu u GIZ Kranjska klobasa, temljeni dokument kojom se dokazuje povezanost Kranjske kobasice kao proizvoda sa teritorijom gde nastaje, istorijom i postupkom proizvodnje.

Sve kranjske kobasice na tržištu, kako u Sloveniji tako i zemljama EU i regiona, jedinstveno su kolektivno označne sa obaveznim logotipom proizvođača čime je u potpunosti obezbeđena njihova zaštita. Proizvođači o tome posebno vode računa u šta smo se uverili posetama Celjskim mesninama i Poljoprivredno-prehrambenoj grupaciji Panvita, pogonu mesnih prerađevina u Gornjoj Radgoni.

Kosta Rajević

SUTRA: Kontrola kvaliteta “od njive do trpeze”

Šansa malim proizvođačima

Osim Kranjske kobasice u EU šemu kvaliteta uvršteni su i drugi slovenački mesni proizvodi. To su Kraški pršut, Kraška pančeta, Kraški zašinik kao i Prekomurska šunka, Zgornjesavinjski želodec i Prleška tunka.  
             – Pored klanica, po  EU šemi kvaliteta, prostor za svoje proizvode da se pojave na tržištu, daje se i malim zanatskim proizvođačima u cilju afirmacije ruralnih sredina i očuvanja zanatske proizvodnje. Njihovo pozicioniranje na tržištu zavisi od kvaliteta ponuđenog proizvoda  kojim se isključivo stiču poverenje potrošača, kažu u GIZ mesne industrije Slovenije.