Poljoprivredne savetodavne službe su sve značajniji oslonac poljoprivrednih gazdinstava. Njihov broj i struktura, prema ocenama stručnjaka iz EU, ne zadovoljavaju potrebe proizvođača.
„Šta se može očekivati u daljem razvoju ovih službi, pre svega u definisanju statusa?“, bilo je pitanje koje je portal Agroservis u novogodišnjem intervuju postavio Vladimiru Galiću, pokrajinskom sekretaru za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.
„Poljoprivredne savetodavne i stručne službe imaju definisan status: to su mala privredna društva sa ograničenom odgovornošću sa većinskim državnim kapitalom i posluju po ovlašćenjima Ministarstva poljoprivrede i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, a obavljaju savetodavne, stručne i kontrolne poslove značajne za promet bilja i biljnih prioizvoda unutar zemlje“, rekeo je Galić.
Podsetio je da je Ministarstvo poljoprivrede prnelo je 2002. godine nadležnosti na Autonomnu pokrajinu Vojvodinu, pa je Pokrajinski sekretarijat dobio nadležnosti za kreiranje, finansiranjei nadzor nad radom poljoprivredne savetodavne službe Vojvodine, koje trenutno čine devet poljoprivrednih stručnih službi (PSS), i dve poljoprivredne savetodavne službe (PSSS), Istraživačko – razvojni Institut Tamiš iz Pančeva i Enološka stanica iz Vršca. Sedišta službi su u svim većim gradovima u Vojvodini.
„Kada se radi o savetodavcima, svakako bi u narednom periodu trebalo povećati njihov broj i podmladiti kadar.Ova služba je veoma značajna za poljoprivrednike kao i za sveukupan razvoj i unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja“, istakao je Galić.
B. K.
