Prema podacima Udruženja „Žito Srbije,“ pšenicom je u 2024. godini posejano 580.000 hektara, od čega je samo polovina zasejana deklarisanim semenom. Profesor dr Miroslav Malešević, stručnjak za strna žita, ukazuje na ozbiljan problem nedostatka domaćeg semena
„Našim ratarima godišnje treba oko 120.000 tona semenske pšenice, ali je proizvedeno svega 65.000 tona. Posledica je sve veća upotreba takovana pšenice „sa tavana,“ koja, iako ekonomski isplativija na početku, nosi veći rizik od bolesti i dodatnih troškova za zaštitna sredstva“, kaže Malešević.
Malešević upozorava da bez domaćeg semenarstva Srbija postaje zavisna od multinacionalnih kompanija. Ovaj trend je već prisutan kod kukuruza, gde uvoz dominira. Bez jačanja domaće proizvodnje semena, srpski poljoprivrednici mogli bi se suočiti sa rastućim troškovima i smanjenom konkurentnošću.
B. K.