Ministarstvo poljoprivrede objavilo je krajem 2024. godine i konkurs za podsticaje radi očuvanje životinjskih genetičkih resursa, za koje je opredelilo podsticaj od najviše tri miliona dinara po korisniku. Na podužem spisku za podsticaje autohtonih rasa našla se i živina – kokoške, somborska kaporka i banatski gološijan
U Srbiji ove autohtone koke gaji desetak odgajivača. Kolika je brojnost umatičenog jata odgajivačima nije poznato, ali kažu da je živina korisna zbog kvalitetnog mesa i jaja.
Dragan Dragosavac iz Sremskih Mihaljevaca u opštini Pećinci kaže za Dnevnik da godinama hrani ovu živinu, planira da uveća jato i umatiči ga zbog državnog podsticaja 400 dinara po koki. Za autohtonu rasu koka se opredelio zbog dodatnog izvora prihoda jer se bavi i drugim poljoprivrednim poslovima.
„Držim krmače i sejem primarne poljoprivredne kulture kako bi za životinje obezbedio hranu, a pošto u poljoprivredi nema velike zarade, gajim i somborske kaporke i banatskog gološijana. Sve što pretekne prodam, jer svaki dinar od koka dobro dođe kao dodatni izvor prihoda“, naglašava Dragosavac.
On je zadovoljan kvalitetom mesa i jaja.
„Od proleća do kasne jeseni ih puštam da budu na dvorištu, pasu travu i jedu kukuruz, žito, suncokret da bi meso i jaja bili zdrava hrana za domaću upotrebu i po tim namirnicama ne mogu se porediti sa tovnim kokama“, ističe Dragosavac i kaže da godišnje svaka koka snese od 170 do 200 jaja.
Dragosavac naglašava da imamo ozbiljnih odgajičava „somborskih kaporki“ i „banatskog gološijana“, od kojih se mogu kupiti pilići, što je značajno za one koji planiraju da krenu u uzgoj ili uvećaju jato. Po selima je dosta praznih dvorišta, a dopunski prihod bi mogle biti i autohtone rase živina, jer su sve traženija i jaja i meso od koka othranjenih bez koncentrata.
B. K.