SVE VEĆI PROBLEM: Popunjenost u poljoprivrednim školama 60-65 odsto, pojedini smerovi bez učenika

Foto: radiopozega.rs

Iako je Srbija zemlja sa snažnom poljoprivrednom tradicijom, interesovanje za srednje škole koje obrazuju kadrove za agrar, proizvodnju i preradu hrane iz godine u godinu slabi. Sagovornici upozoravaju da su mnoge ustanove u teškom položaju, da se pojedini smerovi gase i da bez ozbiljnije podrške države deo tih škola nema izvesnu budućnost

Mreža srednjih škola koje u Srbiji obrazuju kadrove za poljoprivredu, proizvodnju i preradu hrane i dalje je formalno razvijena, ali je u praksi sve ugroženija. Đaci danas mogu da se upišu u više od 50 škola na ukupno 13 stručnih profila, ali veliki broj mesta ostaje nepopunjen. Ukupna popunjenost ovih ustanova na nivou Srbije kreće se između 60 i 65 odsto, a u mnogim školama zbog slabog interesovanja đaka dolazi do gašenja pojedinih smerova i preorijentacije na druge oblasti.

Na ozbiljnost problema ukazuju i podaci sa terena. Tako se, prema navodima sagovornika, na smeru prerađivač mleka u celoj zemlji školuje svega 17 učenika – 11 u Mlekarskoj školi u Pirotu i šestoro u Šapcu. U Vinarskoj školi „Sveti Trifun u Aleksandrovcu, gradu poznatom po vinogradarstvu i sa oko 70 vinarija, ugašen je smer vinar-vinogradar, prošle godine za njega bilo zainteresovano samo jedno dete. Taj profil danas, pod nazivom tehničar vitikulture i enologije, postoji još jedino u Irigu.

Predsednik Zajednice srednjih škola u poljoprivredi, proizvodnji i preradi hrane i direktor Vinarske škole u Aleksandrovcu Branko Rajčić kaže da se gotovo sve ustanove koje školuju poljoprivredne tehničare nalaze u teškom položaju. Prema njegovim rečima, jedino se škole u Šumadiji još nekako održavaju, dok se u centralnoj, jugoistočnoj i južnoj Srbiji suočavaju sa ozbiljnim padom interesovanja i neizvesnom budućnošću.

Kao jedno od mogućih rešenja Rajčić predlaže stipendiranje đaka, po uzoru na dualno obrazovanje, kako bi država dodatno motivisala učenike da upisuju ove profile. On upozorava i na dugogodišnje sistemske probleme – od nerešenog pitanja školskog zemljišta, koje je u državnom vlasništvu, do izostanka pomoći za obnovu mehanizacije, zbog čega pojedine škole i dalje rade sa traktorima starim i po 30 do 40 godina.

U Vojvodini, poljoprivredne škole dobijaju podršku Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje. Ta sredstva omogućavaju ulaganja u mehanizaciju, vozni park i objekte, što školama olakšava opstanak i održavanje nastave.

K. R.