UPOZORENJE STRUČNJAKA: Drastičan pad proizvodnje soje, neophodan novi sistem navodnjavanja kulture

Sve češće suše i ekstremne letnje temperature uzimaju danak na vojvođanskim njivama. Ukupna površina pod sojom drastično je smanjena sa nekadašnjih 250.000 na oko 100.000 hektara u poslednjih nekoliko godina.

Proizvodnja soje u Srbiji beleži ozbiljan pad, a glavni uzrok ovog negativnog trenda su sve izraženije klimatske promene. Zbog čestih suša i izuzetno visokih temperatura tokom letnjih meseci, uzgoj ove uljarice postao je manje isplativ i sve rizičniji za domaće poljoprivrednike, prenosi RTV.

Kako to izgleda u praksi najbolje svedoči Srđan Garić, poljoprivrednik iz krušedolskog atara. On naglašava da je zbog loših prinosa ostao bez očekivane zarade, uprkos velikom uloženom trudu tokom sezone.

„Prinos je pao na samo jednu tonu po hektaru. Da nemam sopstveni kombajn, usev se ne bi ni isplatilo žnjeti“, kaže Garić.

Dok se naši paori bore sa nepredvidivim vremenskim prilikama, situacija u drugim delovima kontinenta je osetno drugačija.

Dr Vuk Đorđević iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu objašnjava za RTV da zemlje severne Evrope, poput Poljske i Nemačke, trenutno beleže povećane prinose ove kulture.

Naš sagovornik ističe da klimatske promene negativno utiču na soju, ali i na druge poljoprivredne kulture u našem regionu. Da bi se poljoprivrednici uspešno nosili sa ovim problemom, dr Đorđević napominje da je neophodno suštinski promeniti poljoprivredne tehnike.

Rešenje se nalazi u uvođenju boljih sistema za navodnjavanje i razvoju otpornijih sorti biljaka. Dokle god se ne prilagodimo novim klimatskim uslovima, proizvodnja na našim njivama ostaje neizvesna borba u kojoj vremenske prilike vode glavnu reč.

K. R.