Srbija godišnje izveze oko 130.000 tona povrća, a najviše preko granice ide ono zamrznuto, pa onda svež crni luk, šargarepa, krastavci i kornišoni i u manjoj meri paradajz i paprika, rečeno je „Dnevniku“ u Udruženju za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije.
Od zamrznutog povrća najviše se na drugim tržištima prodaju pečurke, paprika, mešano povrće, kukuruz šećerac i grašak. Krompir i svež paradajz najviše odlazi u Crnu Goru, a naš svež paradajz naveliko izvozimo i u Mađarsku. Domaći zamrznuti kukuruz šećerac kupuju u Iraku, Belgiji i Francuskoj, a lubenice Nemci i Česi. Belgijanci i Nemci od nas kupuju i zamrznutu papriku.
Nemačko tržište snabdeva se na ovdašnjem tržištu i svežim kornišonima, koji se u Nemačkoj prerađuju. Godine 2024. kornišoni sa 150 hektara u opštini Žabalj, sa prosečnim prinosom od 23 tone po hektaru (3.450 tona), završili su u nemačkim teglama.
Zamrznuti grašak prodajemo u Hrvatsku, Severnu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, koja od nas kupuje i svežu papriku. Šargarepu izvozimo u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Bugarsku. Najveći proizvođači šargarepe na Balkanu su povrtari iz Begeča, nadomak Novog Sada. Sa oko 600 hektara svake godine prodaju u izvoz 20.000 tona šargarepe.
Po rečima docenta dr Đorđa Vojnovića s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, povrća imamao dovoljno za domaće potrebe i za izvoz.
„Srbija ostvaruje znatan izvoz povrća, ali je u ukupnim bilansima i dalje prisutan veći uvoz, naročito plodovitog povrća, posebno u zimskom i ranoprolećnom periodu. To ukazuje da problem nije u kvalitetu domaće proizvodnje, već u organizaciji tržišta, skladištenju i ugovrenom plasmanu“ – istakao je docent dr Vojnović,
K. R.
