Stručnjaci o rezultatima popisa poljoprivrede: Osnov za novu agrarnu politiku

Foto: Pixabay

Popis poljoprivrede 2023. pokazao je da u Srbiji postoji ukupno 508.365 registrovanih gazdinstava, od čega je 99,6 odsto porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koja se bave proizvodnjom. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečno poljoprivredno gazdinstvo obrađuje 6,4 hektara zemlje, gaji jedno grlo goveda, pet grla svinja, tri ovce, 43 grla živine i ima oko tri košnice pčela. 

Takođe popis je pokazao da je poljoprivrednih gazdinstava 10 odsto manje nego 2018. godine, ali i da je broj pravnih lica u poljoprivredi povećan na 2.042.

Ocenjujući rezultate popisa agroanalitičar Milan Prostran  istakao je za portal Biznis rs da agrar Srbije stagnira decenijama, pa se vrednost proizvodnje po hektaru procenjuje samo na oko 1.200 dolara godišnje, a vrednost ukupne proizvodnje kreće se tek oko pet milijardi dolara. Navodi da je Srbiji hitno potreban novi koncept agrarne proizvodnje, ali i novi ljudi koji će taj program da sprovode u praksi.

„Popis pokazuje pravo stanje  u domaćem agraru i na osnovu sada dobijenih podataka treba da se izrade studije prema kojima će se voditi dalja agrarna politika. Stočarstvo je u daleko lošijem stanju nego 2012. Godine. Veliki je pad broja stoke, naročito kada je u pitanju mlečno govedarstvo i svinjarstvo koje je dodatno devactirano afričkom kugom svinja“, navodi naš sagovornik.

I agroekonomista Branislav Gulan smatra da je potrebno sistemsko rešavanje problema u stočarstvu.

„Od izvoznika mesa postali smo zavisni od uvoza. Stočari i drugi proizvođači hrane tek kada su izašli na ulicu ostvarili su svoja prava. Ali rešavanje problema na ulicama i uredbama nije dugoročno rešenje, predstavlja samo „gašenje požara“, rekao je Gulan.